pregleda

Lidija Vasiljević-NESAVRŠENE


Cena:
1.190 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Zrenjanin,
Zrenjanin
Prodavac

vladanland (1473)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 2556

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2024
Autor: Domaći
Oblast: Psihijatrija
Jezik: Srpski

Lidija Vasiljević-NESAVRŠENE: Mitovi o ženskim mentalnim bolestima i njihovom lečenju
Agora, 2024.
Broširan povez, 164 str.

Žene se privatnoj psihoterapijskoj praksi javljaju u većem broju nego muškarci i za to postoji više razloga. Privatno psihoterapijsko lečenje se smatra manje ugrožavajućim od institucionalnog koje je rezervisano za ozbiljnije slučajeve; zatim, ženama je lakše da priznaju da im je potrebna pomoć jer je to deo njihove rodne uloge, a i osećaju se odgovornije za potencijalne posledice svog psihičkog stanja za druge.

Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.

Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.

Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima.

dr Lidija Vasiljević

Ne šaljem u inostranstvo, ne šaljem pouzećem.

Predmet: 81116429
Lidija Vasiljević-NESAVRŠENE: Mitovi o ženskim mentalnim bolestima i njihovom lečenju
Agora, 2024.
Broširan povez, 164 str.

Žene se privatnoj psihoterapijskoj praksi javljaju u većem broju nego muškarci i za to postoji više razloga. Privatno psihoterapijsko lečenje se smatra manje ugrožavajućim od institucionalnog koje je rezervisano za ozbiljnije slučajeve; zatim, ženama je lakše da priznaju da im je potrebna pomoć jer je to deo njihove rodne uloge, a i osećaju se odgovornije za potencijalne posledice svog psihičkog stanja za druge.

Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.

Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.

Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima.

dr Lidija Vasiljević
81116429 Lidija Vasiljević-NESAVRŠENE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.