Cena: |
2.490 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Ruski
Autor: Strani
Omotač je zacepljen na nekim mestima inače sama knjiga kao nova
Odličan poklon za ljubitelje Majakovskog i ruske avangarde
Ruski jezik
Ilustrovano futurističkim crtežima
Vladimir Vladimirovič Majakovski (Bagdati pored Kutaisija, 19. jul 1893 - Moskva, 14. april 1930)[1][2] bio je ruski književnik i slikar.
Vladimir Majakovski
Vl. Maяkovskiй.jpg
Vladimir Majakovski
Puno ime
Vladimir Vladimirovič Majakovski
Datum rođenja
19. jul 1893.
Mesto rođenja
Bagdati, Ruska Imperija
Datum smrti
14. april 1930. (36 god.)
Mesto smrti
Moskva, SSSR
Period
1912 - 1930
Najvažnija dela
Oblak u pantalonama
Potpis
Tokom svog ranog prerevolucionarnog perioda koji je doveo do 1917. godine, Majakovski je postao poznat kao istaknuta ličnost ruskog futurističkog pokreta. On je jedan od potpisnika futurističkog manifesta „Šamar javnom ukusu“ (1913) i napisao je pesme poput „Oblak u pantalonama“ (1915) i „Flauta-kičma“ (1916). Majakovski je tokom svoje karijere proizveo veliki i raznolik opus sadržaja: on je pisao pesme, pisao i režirao drame, pojavljivao se u filmovima, uređivao umetnički časopis LEF i proizvodio agitprop plakate u znak podrške Komunističkoj partiji tokom Građanskog rata u Rusiji 1917–1922. Iako je rad Majakovskog redovno pokazivao ideološku i patriotsku podršku ideologiji boljševika i veliko divljenje prema Vladimiru Lenjinu,[3][4] njegov odnos sa sovjetskom državom uvek je bio složen i često buran. Majakovski se često našao u sukobu sa sve većim uključivanjem sovjetske države u kulturnu cenzuru i razvojem državne doktrine socijalističkog realizma. Dela koja su kritikovala ili satirala aspekte sovjetskog sistema, poput pesme „Razgovor sa poreznikom o poeziji” (1926), i drama „Stenica” (1929) i Kupatilo (1929), naišla su na nipodaštavanje sovjetske države i književnog establišmenta.
Majakovski je 1930. umro samoubistvom. Čak i nakon smrti, njegov odnos sa sovjetskom državom ostao je nestabilan. Iako su Majakovskog ranije oštro kritikovali sovjetski vladini organi, poput Ruskog udruženja proleterskih pisaca (RAPP), premijer Josif Staljin opisao je Majakovskog nakon njegove smrti kao „najboljeg i najtalentovanijeg pesnika naše sovjetske epohe”.[5]
Biografija Uredi
Pošao je u slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalističke agitacije, oduševljeno prihvatio Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu službu svoj pesnički i slikarski talenat. Pesnički rad počeo je kao futurista, stojeći ujedno na čelu toga pokreta. Nastojao je da stvori novu poeziju koja bi odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju istorije Rusije i čovečanstva. Uveo je u poeziju vulgarizme, žargonske reči, namerno grube antiestetizme, stvarao vlastite kovanice, služio se vrlo često igrom reči, dotada nepoznatim metaforama, a posebno je voleo hiperbole.
Razbio je tradicionalnu ritmičku strukturu stiha i stvorio novi, u grafičkom slogu `stepenasti` stih, koji posebno pogoduje stavu retoričkog pesnika koji se direktno obraća velikom auditorijumu. Smisao takve poezije odveo ga direktno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slede velike lirske poeme monološkog tipa `Oblak u pantalonama“, „Rat i svet“, „Čovek“. Stavljajući poeziju svesno u službu revolucije, pisao je agitacijske pesme (`Levi marš`), scensko delo na temu revolucije s biblijskim motivima `Misterija Bufo`.
Svojim delom izvršio je veliki uticaj na razvoj sovjetske poezije, a delovao je i na pesnike izvan SSSR (Aragon, Beher, Vapcarov i dr.)
Osnivač ruskog futurizma Uredi
Majakovki je bio jedan od osnivača ruskog futurizma. Godine 1912. pojavio se `Šamar javnom ukusu`, manifest ruskog futurizma, koji su potpisali: David Burljuk, Aleksandar Kručonih, Vladimir Majakovski i Viktor Hlebnjikov. Uveo je nove žanrove poeme: lirske reportaže, lirsko-epske poeme, lirsko-fantastične poeme.
Tragična smrt Uredi
Živeo je snažnim, dinamičnim i punim životom čoveka i pesnika, a umro je tiho i povučeno: pretpostavlja se da se ubio aprila 1930. godine. Taj njegov čin ostao je tajna. Pesnik je javno izjavio `Mrzim sve ono gde se smrt javlja i snuje! Obožavam život pa ma kakav bio.` On je osudio samoubistvo pesnika Sergeja Jesenjina, ali je u oproštajnom pismu napisao: `Ovo nije način (drugima ga ne preporučujem), ali ja nemam izlaza.`
Dela Uredi
Poeme Uredi
Oblak u pantalonama (Oblako v štanah, 1915)
Flauta-kičma (Fleйta-pozvonočnik, 1915)
Rat i svet (Voйna i mir, 1917)
Čovek (Čelovek, 1918)
150 000 000 (1921)
O tome (Pro эto, Pro eto, 1923)
Vladimir Ilič Lenjin (Vladimir Ilьič Lenin, 1924)
Leteći proleter (Letaющiй proletariй, 1925)
U redu! (Horošo!, 1927)
Na sav glas (1930)
Rat i svet
Čovek
Levi marš
Pesnički ciklusi i zbirke Uredi
Prvi (Pervoe, 1912–1924, 22 poeme)
Ja (Я, 1914, 4 poeme)
Satire. 1913–1927 (23 poeme, uključujući „Uzmi to!”, 1914)
Rat (Voйna, 1914–1916, 8 poema)
Lirika (Lirika, 1916, Lirika, 1916, 3 poeme)
Revolucija (Revolюciя, 1917–1928, 22 poeme, uključujući „Ode revoluciji”, 1918; „Levi marš”, 1919)
Svakodnevni život (Bыt, 1921–1924, 11 poema, uključujući „Na đubretu”, 1921, „Ponovne konferencije”, 1922)
Umetnost komune (Iskusstvo kommunы, 1918–1923, 11 poema, uključujući „Naredba vojsci umetnosti”, 1918)
Agitpoeme (Agitpoэmы, 1923, 6 poema, uključujući `The Mayakovsky Gallery`)
Zapad (Zapad, 1922–1925, 10 poema, uključujući `How Does the Democratic Republic Work?`, and the 8-poem Paris cycle)
Američke poeme (Stihi ob Amerike, 1925–1926, 21 poema, uključujući „Bruklinski most”)
O poeziji (O poэzii, 1926, 7 poema, uključujući „Razgovor sa poreznikom o poeziji”, „Za Sergeja Jesenjina”)
Satire. 1926 (Satira, 1926. 14 poema)
Lirika. 1918–1924 (Lirika. 12 poema, uključujući `Ja volim`, 1922)
Publicistika (Publicistika, 1926, 12 poema, uključujući „Za drugove Neta, parobrod i čovek”, 1926)
Dečija soba (Detskaя, 1925–1929. 9 poema za decu, uključujući „Šta je dobro, a šta loše”)
Poeme. 1927–1928 (56 poema, uključujući „Lenjin sa nama!”)
Satire. 1928 (Satira. 1928, 9 poema)
Kulturna revolucija (Kulьturnaя revolюciя, 1927–1928, 20 poema, uključujući „Pivo i socijalizam”)
Agit…(Agit…, 1928, 44 poeme, uključujući „`Jid`”)
Putevi (Dorogi, 1928, 11 poema)
Prvi od pet (Pervый iz pяti, 1925, 26 poems)
Napred-nazad (Tuda i obratno, 1928–1930, 19 poema, uključujući „Pesma sovjetskog pasoša”)
Strašan smeh (Groznый smeh, 1922–1930; više od 100 poema, objavljeno posthumno, 1932–1936)
Poeme, 1924–1930 (Stihotvoreniя. 1924–1930, uključujući „Pismo drugu Kostrovu o suštini ljubavi”, 1929)
Ko ja treba da postanem? (Kem Bыtь, Keb bit`?, objavljeno posthumno 1931, poema za decu, ilustrovao N. A. Šifrin)
Drame Uredi
Vladimir Majakovski (1913)
Hladan tuš (1930), gde se ruga sovjetskoj birokratiji
Vladimir Majakovski (Vladimir Maяkovskiй. Titlovano: Tragedija, 1914)
Baf mistrerije (Misteriя-Buff, 1918)
Stenica (Klop, 1929)
Banja (Banя. 1930)
Moskva gori 1905 (Moskva gorit. 1905, 1930)
Eseji i skice Uredi
Moje otkriće Amereke (Moe otkrыtie Ameriki, 1926), u četiri dela
Kako praviti stihove (Kak delatь stihi, 1926)
Ostala dela Uredi
Misterija Bufo
Šamar javnom ukusu (1912)