| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1939
Jezik: Francuski
Autor: Strani
Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes, théorie générale et application au français
Štamparija `Gaj`, Zagreb 1939 350 strana
očuvanost 5-
Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes, théorie générale et application au français je kapitalno lingvističko delo hrvatskog lingviste i fonetičara Petra Guberine. Knjiga predstavlja jednu od najznačajnijih studija o odnosu između logičke strukture jezika i njegove stilističke, izražajne funkcije.
Ovo delo pripada oblasti opšte lingvistike, stilistike i sintakse francuskog jezika, ali njegove teorijske postavke imaju mnogo širi značaj.
Osnovna ideja
Guberina polazi od pitanja:
Da li složene rečenice služe samo logičkom povezivanju misli ili imaju i posebnu stilističku funkciju?
Njegov odgovor glasi:
gramatičke konstrukcije ne izražavaju samo logičke odnose;
one prenose emocije, stavove, ritam govora i subjektivnu perspektivu govornika.
Drugim rečima, između logike i stila postoji stalna interakcija.
Značenje naslova
Valeur logique
(logička vrednost)
Odnosi se na racionalne odnose među iskazima:
uzrok,
posledica,
uslov,
vreme,
poređenje,
suprotnost.
Valeur stylistique
(stilistička vrednost)
Odnosi se na način na koji ista gramatička struktura proizvodi:
emocionalni efekat,
ekspresivnost,
subjektivnost,
književni stil.
Struktura knjige
1. Opšta teorija složenih rečenica
Autor razvija teoriju o:
koordinaciji,
subordinaciji,
zavisnim rečenicama,
odnosima među iskazima.
Pokazuje da se sintaktičke veze ne mogu objasniti isključivo formalnom logikom.
2. Logički odnosi
Analiziraju se:
uzročne konstrukcije,
posledične konstrukcije,
uslovne rečenice,
dopusne rečenice,
vremenske rečenice.
Guberina pokazuje kako isti logički odnos može biti izražen različitim jezičkim sredstvima.
3. Stilističke funkcije
Ovo je najoriginalniji deo knjige.
Autor proučava kako izbor sintaktičke strukture utiče na:
ton iskaza,
psihološki efekat,
ritam teksta,
književni izraz.
4. Primena na francuski jezik
Veliki deo rada zasniva se na analizi francuskog jezika.
Posmatraju se dela brojnih francuskih pisaca kako bi se pokazalo da se gramatički oblici koriste mnogo fleksibilnije nego što to sugerišu školske gramatike.
Ključne teze
Jezik nije isto što i logika
Jedna od centralnih Guberininih tvrdnji.
Logički odnos:
„A uzrokuje B“
može se izraziti na više načina, pri čemu svaki način nosi drugačiju stilsku nijansu.
Sintaksa ima ekspresivnu funkciju
Red reči i struktura rečenice nisu neutralni.
Oni učestvuju u stvaranju značenja.
Govorni jezik je važan
Guberina smatra da tradicionalna gramatika često zanemaruje:
intonaciju,
ritam,
stvarnu komunikaciju.
Kasnije će upravo ta ideja postati važna u njegovim fonetskim i metodološkim istraživanjima.
Forma i sadržaj su nerazdvojni
Nije moguće potpuno odvojiti:
šta se govori,
kako se govori.
Način izražavanja postaje deo samog značenja.
Naučni značaj
Knjiga je važna jer povezuje:
lingvistiku,
stilistiku,
psihologiju jezika,
teoriju komunikacije.
Njome Guberina izlazi iz okvira tradicionalne gramatike i približava se modernim funkcionalnim i komunikacijskim pristupima jeziku.
Uticaj
Delo je doprinelo razvoju:
funkcionalne stilistike,
strukturalne lingvistike,
proučavanja govornog jezika,
teorije komunikacije.
Kasnije ideje o jeziku kao sredstvu komunikacije, a ne samo sistemu pravila, nalaze se već u ovoj knjizi.
Mesto u Guberininom radu
Ova studija predstavlja teorijsku osnovu za mnoge njegove kasnije projekte:
fonetiku govora,
audiovizuelnu metodu učenja jezika,
verbotonalnu metodu rehabilitacije sluha i govora.
Zajednička nit svih tih istraživanja jeste uverenje da se jezik ne može razumeti samo kroz gramatiku, već kroz celokupnu komunikacijsku situaciju.
„Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes“ je pionirsko delo koje pokazuje da složene rečenice nisu samo logički mehanizmi za povezivanje misli, već i snažna sredstva stilskog izražavanja. Guberina dokazuje da sintaksa učestvuje u stvaranju značenja jednako koliko i reči, čime otvara put modernim funkcionalnim i komunikacijskim pristupima jeziku.
Petar Guberina pokazuje da složene rečenice istovremeno nose logičku strukturu i stilističku ekspresiju, pa se jezik ne može svesti na formalnu logiku već se mora posmatrati kao živa komunikacija.