pregleda

I duže od veka traje dan - Čingiz Ajtmatov


Cena:
700 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Užice,
Užice
Prodavac

mcusin (711)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 868

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Knjiga je praktično nova, definitivno nepročitana.
Zaštitni omot nije u idealnom stanju.

Autor: Čingiz Ajtmatov
Povez: tvrd sa zaštitnim omotom
Br. strana: 332
Format: 13 x 21

Čingiz Ajtmatov je izuzetan predstavnik onoga što u književnoj teoriji nazivamo magični realizam. Povodom svog 90. rođendana, Viktor Šklovski je rekao u „Literaturnoj gazeti” da „treba pisati tako da bi se čitalo polako, da bismo se čudili i zaustavljali”. Pripovetke i romani Čingiza Ajtmatova su upravo tako napisani.


Čingiz Ajtmatov (kirgijski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов, 12. decembar 1928 - 10. jun 2008) bio je kirgijski pisac koji je stvarao na ruskom i kirgijskom. Najpoznatija je osoba u kirgijskoj književnosti.

Čingizov otac je bio Kirgiz, a majka Tatarka. Oboje su bili državni službenici u Šekeru. Godine 1937. njegov otac je optužen za „građanski nacionalizam” u Moskvi te je bio uhapšen i pogubljen 1938. Ajtmatov je živeo u vreme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja Ruskog carstva u republiku SSSR. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je nakon toga radio razne poslove.

Godine 1946. je počeo da studira poljoprivredu u Biškeku, ali se kasnije prebacio na književnost u Moskvi, gde je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine Pravda. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dve publikacije „Novine dečaka Džiuja” i „Ашым”. Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio „Ак Жаан” (Bela kiša, 1954.), a poznata novela „Džamila”` (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.[2] Godine 1994. bio je član žirija na 44. Berlinskom filmskom festivalu.

Ajtmatov je pretrpio zatajenje bubrega, 16. maja 2008. te je primljen u bolnicu u Nirnbergu, u Nemačkoj, gde je umro od upale pluća 10. juna 2008 u dobu od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su preneti u Kirgistan, gde je sahranjen. Dobitnik je Austrijske državne nagrade za evropsku književnost 1993. godine. Bio je kirgistanski ambasador u Evropskoj uniji, NATO-u, Unesku i zemalja Beneluksa.

- značila bi mi komunikacija samo putem Limundo poruka (uštedićemo vreme i Vi i ja, a ono što nije zapisano nije se ni dogodilo)
- dozvolite sebi da pogledate i ostale predmete: https://www.kupindo.com/Clan/mcusin/SpisakPredmeta :)

Predmet: 81706781
Knjiga je praktično nova, definitivno nepročitana.
Zaštitni omot nije u idealnom stanju.

Autor: Čingiz Ajtmatov
Povez: tvrd sa zaštitnim omotom
Br. strana: 332
Format: 13 x 21

Čingiz Ajtmatov je izuzetan predstavnik onoga što u književnoj teoriji nazivamo magični realizam. Povodom svog 90. rođendana, Viktor Šklovski je rekao u „Literaturnoj gazeti” da „treba pisati tako da bi se čitalo polako, da bismo se čudili i zaustavljali”. Pripovetke i romani Čingiza Ajtmatova su upravo tako napisani.


Čingiz Ajtmatov (kirgijski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов, 12. decembar 1928 - 10. jun 2008) bio je kirgijski pisac koji je stvarao na ruskom i kirgijskom. Najpoznatija je osoba u kirgijskoj književnosti.

Čingizov otac je bio Kirgiz, a majka Tatarka. Oboje su bili državni službenici u Šekeru. Godine 1937. njegov otac je optužen za „građanski nacionalizam” u Moskvi te je bio uhapšen i pogubljen 1938. Ajtmatov je živeo u vreme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja Ruskog carstva u republiku SSSR. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je nakon toga radio razne poslove.

Godine 1946. je počeo da studira poljoprivredu u Biškeku, ali se kasnije prebacio na književnost u Moskvi, gde je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine Pravda. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dve publikacije „Novine dečaka Džiuja” i „Ашым”. Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio „Ак Жаан” (Bela kiša, 1954.), a poznata novela „Džamila”` (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.[2] Godine 1994. bio je član žirija na 44. Berlinskom filmskom festivalu.

Ajtmatov je pretrpio zatajenje bubrega, 16. maja 2008. te je primljen u bolnicu u Nirnbergu, u Nemačkoj, gde je umro od upale pluća 10. juna 2008 u dobu od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su preneti u Kirgistan, gde je sahranjen. Dobitnik je Austrijske državne nagrade za evropsku književnost 1993. godine. Bio je kirgistanski ambasador u Evropskoj uniji, NATO-u, Unesku i zemalja Beneluksa.
81706781 I duže od veka traje dan - Čingiz Ajtmatov

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.