Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
odlično stanje
retko
Dimenzije: 13,5 x 19,5 cm
Izdavač: Filip Višnjić
Godina: 2002.
Pismo: ćirilica
Povez: meki
Broj strana: 128
Jovan Hristić (Beograd, 26. avgust 1933 — Sremska Kamenica, 20. jun 2002) bio je srpski književnik, književni i pozorišni kritičar, prevodilac i urednik. Hristić je radio kao urednik Književnosti, lista Danas i urednik u izdavačkoj kući Nolit.[1][2]
Biografija
Jovan Hristić je rođen 26. avgusta 1933. godine u Beogradu.[2] Maturirao je u Drugoj muškoj gimnaziji, zajedno sa Slobodanom Selenićem. Studirao je arhitekturu i filozofiju. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je 1958. godine. Bio je redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i predavao dramaturgiju svim generacijama od 1967. godine.[1]
Zastupnik je moderne srpske lirike; u dramama pokušava da kroz opštepoznate likove iz klasike progovori o večnim problemima koji muče i savremenog čoveka; u eseju ispituje moderne pojave i oblike u književnosti i umetnosti.
Umro je u Sremskoj Kamenici 20. juna 2002. godine.[1]
Jovan Hristić bio je praunuk Filipa Hristića, po sinu Jovanu Hristiću.[3]
Nagrade
Sterijina nagrada za tekst savremene drame, za delo Savonarola i njegovi prijatelji, 1965.
Nagrada „Isidora Sekulić”, za knjigu Oblici moderne književnosti, 1969.
Nolitova nagrada, za knjigu Čehov, dramski pisac, 1982.
Nagrada „Đorđe Jovanović”, za knjigu Studije o drami, 1987.
Sterijina nagrada za teatrologiju, za knjigu Studije o drami, 1987.
Nagrada „Milan Rakić”, za knjigu Stare i nove pesme, 1989.
Borbina nagrada, za knjigu Pozorišni referati, 1992.
Nagrada knjižare „Pavle Bihali”, za knjigu Nove i najnovije pesme, 1993.
Nagrada „Stanislav Vinaver”, za knjigu Pozorišni referati, 1993.
Disova nagrada, 1993.
Zmajeva nagrada, za knjigu Sabrane pesme, 1997.
Nagrada „Zaplanjski Orfej”, za „Tri pesme o pokorenom gradu”, 1998.
Nagrada „Laza Kostić”, za teorijsku knjigu O tragediji, 1999.
Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša”, 2001.
Nagrada „Miloš N. Đurić”, za prevod knjige poezije Bes i tajanstvo Renea Šara, 2001.
Nagrada „Todor Manojlović”, 2002.
Dela
Knjige pesama
Dnevnik o Ulisu (1954)
Pesme 1952-1959 (1959)
Aleksandrijska škola (1963)
Stare i nove pesme (1988)
Nove i najnovije pesme (1993)
Sabrane pesme (1996),
Sabrane pesme (2002)
U tavni čas – posthumno (2003)
Drame
Čiste ruke (1960)
Orest (1961)
Savonarola i njegovi prijatelji (1965)
Sedmorica: danas (1968)
Terasa (1972)
Knjige kritika, studija i ogleda
Poezija i kritika poezije (1957)
Poezija i filozofija (1964)
Oblici moderne književnosti (1968)
Pozorište, pozorište (1976)
Čehov, dramski pisac (1981)
Pozorište, pozorište II (1982)
Studije o drami (1986)
Pozorišni referati (1992)
Eseji (1994)
Pozorišni referati II (1996)
O tragediji (1998)
O traganju za pozorištem (2002)
Izabrani eseji – posthumno (2005)
Jovan Hristić, Antologijska edicija DESET VEKOVA SRPSKE KNjIŽEVNOSTI, Knjiga 89, Izd. centar Matice Srpske (2016)
Dugo traganje za pozorištem, 2. izdanje (2017)
Kritička proza
Profesor matematike i drugi eseji (1988)
Profesor matematike i drugi drugi eseji (1997)
Terasa na dva mora - posthumno (2002)
Reference
„Jovan Hristić”. poezijasustine.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022.
Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 246.
„Jovan Hristić (1933–2002)”. skd.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022.
Literatura
Marko Magarašević, Svetlosti književnosti, Beograd, Idea, 1991.
Jovan Ćirilov, Dramski pisci, moji savremenici: portreti, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1989.
Radomir Putnik, Čitajući iznova: ogledi iz dramaturgije i teatrologije, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1990.
Slobodan Rakitić, Pesnik Jovan Hristić, Književne novine, godina 43, br. 790. pp. 14
Petar Milosavljević, Tradicija i avangardizam, Novi Sad, Matica srpska, 1968.
Mihajlo Pantić, Čovek nije sam ni u osećanjima, Književne novine, godina 42, br. 779. pp. 12-13
Gordan M. Maričić, Antički motivi u dramama Jovana Hristića i Velimira Lukića – doktorska disertacija, Beograd, 1999.