Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1963
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Prelepo tvrdokorničeno svileno izdanje sa `vezom` na koricama.
Politički, Drajzer je bio aktivan u nekoliko pokreta protiv društvene nepravde, kao linč Franka Litla, jednog od lidera udruženja Svetskih industrijskih radnika, slučaj Sako i Vanzeti , deportacija Eme Gudman i osudu sindikalnog vodje Toma Manija. Drajzer je vodio Nacionalni komitet za odbranu politickih zarobljenika u rudarskom podrucju jugoistocnog Kentakija gde je prikupljao svedocanja ljudi o nasilju nad radnicima od strane upravitelja. Drajzer je imao ogroman uticaj na generacije koje su ga pratile, opisan je kao jači od bilo koga u svome vremenu u isto vreme vrlo žestok veci i od sveta kojeg je opisao ali i značajan kao i ljudi u njemu. Misli se da je postigao više od bilo kog predhodnika ili naslednika u ostvarenju velikog američkog poslovnog romana. Iako se prigovara njegovom izrazu on radi šireg koncepta i fabule ipak je jedan od najznačajnijih pisaca američkih 20 veka. Napisao je niz opsežnih romana u kojima donosi sumorni prikaz savremene Amerike.
U tomanu Jeni reč je o sudbini mlade devojke i uslovima malogradjanskog shvatanja američke sredine- o maloj devojci iz predgradja koju je zaveo neki senator i koja posle njegove smrti postaje ljubavnica bogataškog sina koji je istinski voli. Njegova porodica se protivi toj vezi i budući da je nasledstvo uslovljeno, mladi se čovek ženi devojkom iz istog društvenog kruga. Kad je kasnije teško oboleo, Dženi ga neguje do smrti, a onda je opet usamljena u starom svetu konvencionalnosti i društvenih predrasuda. U ovom, kao i u drugim njegovim romanima dolazi do izražaja Drajzerov determinizam. Slika života, kako je pruža ovaj najveći sociolog medju američkim piscima nije naročito vedra. U društvenim uslovima današnjice na Zapadu, sudbina gospodari- kako je Drajzer podelio svoju ličnost. A ljubav, koja je zajednička svim ljudima, predstavlja nadu u budućnost, u koju Drajzer nepokolebljivo veruje.
Sestra Keri je njgov prvi i zabranjeni roman.