ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1950.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Matica srpska, 1950.
Prevod dr Marko Maletin
Izuzetno retko u ponudi.

Budi dobar do smrti je roman Žigmonda Morica, koji je objavio Ateneum Kiado 1920. Glavni lik, Njilas Misi, student je na koledžu u Debrecinu. Po romanu je snimljen i film 1936[1] i 1960[2]. Smatra se odličnim romanom za decu, iako Moric nije nameravao da to bude. Njegov žanr je društveni roman.[3]

Rukopis romana je uništen je tokom Drugog svetskog rata. Književni muzej Petefi čuva samo fragment rukopisa. Žigmond Moric nije razumeo da njegovi čitaoci i kritičari smatraju da je njegov roman samo roman za decu. Hteo je da prikaže simbol uvređene, neshvaćene i izmučene dobrote pričom o Njilasu Misiju.

Roman je zauzeo 18. mesto na listi Velike knjige.
Zsigmond Móricz, madžarski književnik (Tiszacsécse, 30. VI. 1879 – Budimpešta, 4. IX. 1942). Studirao teologiju, pravo i filozofiju, radio kao novinar. U novelama koje obilježava ekonomičan izraz, dojmljivi likovi te napetost između ispričanog i naslućivanoga, npr. Sedam krajcara (A hét krajcár, 1908), obnovio je pripovjedačku tradiciju realizma i naturalizma XIX. stoljeća. Zaokupljen je problemom seljaka u promijenjenom svijetu; problematizira sukob između osobnih želja i društvenih danosti. Rješenje traži u beskompromisnoj dobroti pojedinca u romanu Budi dobar sve do smrti (Légy jó mindhalálig, 1920), u pravom omjeru povijesnoga idealizma i trenutačne zbilje u trilogiji o Erdelju (Erdély, 1922–35), u čuvanju i obnavljanju tradicionalnih narodnih vrijednosti u pripovijetci Barbari (Barbárok, 1932) i romanu Sretan čovjek (A boldog ember, 1935).