Život koji se dešava pre svega je život u
sobama... Konstruisana
kao igra „kluedo“ ili egzistencijalna detektivska priča, Knjiga o kućama
pripoveda o putovanjima kroz promene, prostore, govori o mestima iz
kojih dolazimo i u kojima živimo, o kadru koji menja tok istorije i poljupcu
ukradenom iza zavese.Glavni
junaci ove knjige su stanovi, mesta, kuće; ne toliko likovi, koliko njihovo
stanište. Priča o čoveku jednostavno imenovanom Ja, razvija se opisivanjem kuća
u kojima se nalazi. Poput monohromatske papirne siluete, Ja se kreće na raznim
pozadinama – zidovima, betonskim baštama, balkonima – koje prvi put postaju
stvarne teme romana. Mesta govore o životu, jer u sebi čuvaju sećanje na
događaje, upijaju noćne krike, šaputanje glasova, uzdahe, strahove. Priča o Ja
skače od kuće do kuće, napred-nazad u vremenu, svaki deo je parče sla-galice
koje se uklapa: on je mladi ljubavnik udate žene u kući u provinciji, dete koje...