ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 780
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

ČOVIĆ, Marko, pisac i novinar (Subotica, 17. XII. 1915 — São Paulo, 12. IV. 1983). Gimnaziju polazio 1926–31. u Travniku i 1931–34. u Subotici. Slavistiku diplomirao 1940. u Zagrebu, gdje je zatim gimnazijski profesor. Nakon proglašenja NDH u travnju 1941. kratko bio tajnik M. Budaka u Ministarstvu bogoštovlja i nastave, potom 1941–43. urednik Matičine Hrvatske revije, od 1944. vršitelj dužnosti ravnatelja dnevnika Nova Hrvatska, zatim ravnatelj Hrvatskog naroda. U svibnju 1945. napušta zemlju; od siječnja 1948. nalazi se u Argentini i nakon kraćeg boravka u Paragvaju nastanjuje se u Brazilu. Bio je suurednik Almanaha hrvatskih sveučilištaraca (1938, 1942), urednik Lirike hrvatskih sveučilištaraca (1938) i Klasja naših ravni (1942–43) te član Matice hrvatske, Društva bačkih Hrvata i Društva Sv. Jeronima. Za II. svjetskog rata pomagao izbjeglice iz Bačke. — U književnosti se od 1935. javlja pripovijestima, novelama, proznim ulomcima i pjesmama u Klasju naših ravni i Braniku; književne prikaze, kritike te članke iz bunjevačko-šokačkog života objavljuje u Hrvatskoj prosvjeti, Hrvatskom kolu, Hrvatskoj reviji i dr. Uoči II. svjetskog rata i za rata surađivao je u mnogim novinama i časopisima člancima u radikalnom hrvatskom duhu. God. 1975. povremeno se javljao prilozima u Hrvatskoj reviji. Potpisivao se i Č-ć. Autor je društvenog romana Doktor filozofije (1937), knjige pripovijesti s bunjevačko-šokačkom tematikom Žito zove (1941), brošure o društvenoj i političkoj situaciji Bunjevaca i Šokaca te knjige Nejugoslavenska Jugoslavija i Hrvati (1975). Prema J. Ivaštinoviću, u rukopisu ostavio romane Priča o lopti, Razgovor s Krležom i Hrišćanski Vladika. Djela su mu prevedena na njemački (Žito zove, 1941, 1944) i slovački (Doktor filozofije, 1941). U Čovićevu književnom djelu zapaženi su opisi bunjevačke svagdašnjice te zauzimanje za čuvanje folklornih obilježja zavičaja.

DJELA: Doktor filozofije. Zagreb 1937. — Narodna borba Bunjevaca i Šokaca (suautor A. Kokić). Zagreb 1939. — Žito zove. Zagreb 1941. — Priča o djevojci Višnji. Zagreb 1943. — Nejugoslavenska Jugoslavija i Hrvati. München—Barcelona 1975.

LIT.: R. A. Glavaš (A. R. Buerov): Marko Čović, Doktor filozofije. Hrvatska smotra, 5(1937) 11, str. 665–666. — I. Lendić (-ile-): Prvi bunjevački roman. Marko Čović: Doktor filozofije. Hrvatska straža, 9(1937) 212, str. 4–5. — I. Mežnarić: Roman seljačkog sina. (Marko Čović: Doktor filozofije). Hrvatska revija, 10(1937) 10, str. 551–552. — V. Kos: Marko Čović, Doktor filozofije. Luč, 33(1937–38) 9/10, str. 19. — R. Simeon: (Marko Čović, Doktor filozofije). Savremenik, 27(1938) 5, str. 482–486. — A. Kokić: Marko Čović, Bunjevci i Šokci. Subotičke novine, 20(1939) 7, str. 5. — S. Alić: Lirika hrvatskih sveučilištaraca. Hrvatska revija, 12(1939) 12, str. 664–665. — U. Urbani: Un volume di liriche di studenti universitari croati. L’Europa orientale, NS 20(1940) 7/10, str. 291–293. — J. Prpić: Književni lik Marka Čovića. Plava revija, 2(1941–42) 6/7, str. 294–296. — J. Andrić: Pripovijesti Marka Čovića. Obitelj, 14(1942) br. 9. — R. A. Glavaš (A. R. Buerov): Nova knjiga Čovićeve proze. Hrvatska revija, 14(1942) 3, str. 165–167. — J. Korner: Književni lik Marka Čovića. Klasje naših ravni, 4(1942) 1, str. 64–67. — Z. Milković: Marko Čović, Žito zove. Hrvatski ženski list, 4(1942) 3, str. 11. — I. Raos: Slike s bačkih ravnica. Marko Čović: Žito zove. Poldan, 2(1942) 59, str. 2. — T. Smerdel: Životna radost Marka Čovića. Nova Hrvatska, 2(1942) 29, str. 14. — A. Jerkov: Dvije Čovićeve novele i Raosova čeznuća i maštanja o djevojci Višnji. Nedjelja, 15(1943) 21, str. 10. — K. Bunić: Prilog kulturnoj povijesti Bunjevačko-šokačkih Hrvata. Subotica 1946. — B. H. Vojnić: Katalog knjiga Gradske biblioteke u Subotici. Bunjevačko-šokački pisci. Subotica 1951. — I. Kujundžić: Bunjevačko-šokačka bibliografija. Rad JAZU, 1969, 355, str. 717, 718, 720. — S. Korać: Hrvatski roman između dva rata 1914–1941. Zagreb 1974. — V. Nikolić: Smrt hrvatskog književnika Marka Čovića. Hrvatska revija (München—Barcelona), 33(1983) 3, str. 573–575. — A. Sekulić: Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1986, 50, str. 417, 461. — S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari. Zagreb 1987. — Isti: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, 3. Zagreb 1990. — A. Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci. Zagreb 1990, 272, 279, 313. — J. Ivaštinović: Marko Čović – na svojoj stazi. Marulić, 24(1991) 4, str. 506–510.