pregleda

Seljačka buna August Šenoa


Cena:
50 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Prodavac Pravno lice

kutakzacarani (780)

99,72% pozitivnih ocena

Pozitivne: 1144

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1971
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Pisano po knjizi, van teksta. Rasklimatana ali drži.
Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.

Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.[1]

U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Uršule Hening i Franje Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića.[2] Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu prve strane je Franjo Tahi s banom Petrom Erdődyjem i Gašparom Alapićem. Protiv njih su Uršula Hening i Ambroz Gregorijanec. Buna počinje kada Tahi nepravedno namjerava protjerati Uršulu s njenog imanja. U početku romana, Uršula je uz seljake, dok se kasnije saznaje kako želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i protiv nje i cijelog plemstva. Šenoa iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Uzrok bune su potlačivanje kmetova i visoki nameti. Detaljno su opisane masovne scene bitaka, a najviše se ističe Matija Gubec, vođa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu s Franjom Tahijem. Gubec je kmet iz Stubice, borac za pravdu i slobodu, kojeg su seljaci kasnije proglasili za `kralja`. Na kraju roman Gubec pogiba pred crkvom sv. Marka u Zagrebu, kako bi spasio nekolicinu svojih ljudi. Autor često patnje hrvatskog naroda uspoređuje s biblijskim motivima.

Šenoa u romanu osuđuje ponašanje niskog plemstva i ujedno kritizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. Potrudio se istražiti stvarne događaje i na njima temelji radnju.

MOLIMO VAS DA ČITATE USLOVE PRODAJE!!!
1. Mi smo pravno lice,knjižara iz Pančeva,radno vreme od ponedeljka do petka od 9-19h. Subota i nedelja su ne radni dani.
2.Molimo vas da uplatite tačan iznos koji vam napišemo,ne zaokružujte.
3. Zbog velike količine knjiga,proverite da li je na stanju ili da li ima oštečenja koja smo propustili,npr da je podvučeno,posveta ili slično. Prvo pogledajte sve slike,trudimo se da detaljno objasnimo stanje.
4. Ne odgovaramo za atetu nastalu u transportu,mi dobro upakujemo,ali niamo odgovorni za kurirske službe.
5. Ne šaljemo u inostranstvo,i ne šaljemo pouzecem.
6. Lično preuzimanje je moguċe samo kod nas u knjizari.
7. Kontakt ISKLJUČIVO kupindo porukama. Nema potrebe da nas zovete cim kupite predmet. Kada budemo videli poruku,proveriċemo stanje i odgovoriti vam.
8. Knjige se šalju dva puta nedeljno,za sada sredom i petkom.


Predmet: 78438061
Pisano po knjizi, van teksta. Rasklimatana ali drži.
Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.

Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.[1]

U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Uršule Hening i Franje Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića.[2] Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu prve strane je Franjo Tahi s banom Petrom Erdődyjem i Gašparom Alapićem. Protiv njih su Uršula Hening i Ambroz Gregorijanec. Buna počinje kada Tahi nepravedno namjerava protjerati Uršulu s njenog imanja. U početku romana, Uršula je uz seljake, dok se kasnije saznaje kako želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i protiv nje i cijelog plemstva. Šenoa iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Uzrok bune su potlačivanje kmetova i visoki nameti. Detaljno su opisane masovne scene bitaka, a najviše se ističe Matija Gubec, vođa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu s Franjom Tahijem. Gubec je kmet iz Stubice, borac za pravdu i slobodu, kojeg su seljaci kasnije proglasili za `kralja`. Na kraju roman Gubec pogiba pred crkvom sv. Marka u Zagrebu, kako bi spasio nekolicinu svojih ljudi. Autor često patnje hrvatskog naroda uspoređuje s biblijskim motivima.

Šenoa u romanu osuđuje ponašanje niskog plemstva i ujedno kritizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. Potrudio se istražiti stvarne događaje i na njima temelji radnju.
78438061 Seljačka buna August Šenoa

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.