pregleda

I Sing the Body Electric! & Other Stories, Ray Bradbury


Cena:
1.490 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5961)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10878

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 427
Jezik: Engleski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


I Sing the Body Electric! & Other Stories

Ray Bradbury


Um Reja Bredberija je karneval pun čuda ushićenja i užasa koji se proteže od zelenih irskih sela do najhladnijih delova svemira. Ipak, sav njegov rad objedinjuje jedna zajednička nit: živo i duboko razumevanje ogromnog skupa emocija koje donose snagu i mitski odjek našoj krhkoj vrsti. Likovi Reja Bredberija mogu se naći bilo gde i bilo kada. Užasnuta majka može roditi čudnu plavu piramidu. Čovek može da izvede Abrahama Linkolna iz groba — i da sretne drugog koji ga vrati nazad. Neverovatna električna baka može doći da živi sa ožalošćenom porodicom. Stari papagaj je možda naučio tokom dugih večeri da imitira glas Ernesta Hemingveja i postao poslednja veza sa velikim čovekom. Sveštenik na Marsu se može suočiti sa svojim najdražim snom: da upozna Mesiju. Svaka od ovih veličanstvenih kreacija ima nešto da nam kaže o našoj ljudskosti - i sve njihove sudbine čekaju vas u ovom novom trgovačkom izdanju dvadeset osam klasičnih Bredberijevih priča i jedne slatke pesme. Putujte na nepredvidivo i nezaboravno književno putovanje—sigurno u rukama jednog od velikih ljudi mašte veka.



Rej Daglas Bredberi (engl. Ray Douglas Bradbury, Vokigan, 22. avgusta 1920. — Los Anđeles, 5. jun 2012.) bio je američki pisac naučne fantastike.

Pretežno poznat po pisanju ikoničnog distopijskog romana Farenhajt 451 (1953), i njegovim naučnofantastičnim i horor kolekcijama priča, Marsovske hronike (1950), Ilustrovani čovek (1951), i Ja pevam telesno električno (1969), Bredberi bio je jedan od najslavnijih američkih pisaca 20. i 21. veka.[1] Dok je većina njegovih najpoznatijih dela iz oblasti fantastične fantastike, on je isto tako pisao i u drugim žanrovima, poput romana o dosezanju punoletstva Maslačkovo vino (1957) i fikcionalizovanih memoara Zelene senke, beli kit (1992).

Nakon njegove smrti 2012. godine, Njujork tajms je Bredberija nazvao „piscem najodgovornijim za uvođenje moderne naučne fantastike u glavni književni tok”

Rej Bredberi rođen je 22. avgusta 1920. godine u Vokiganu, u državi Ilinois, a umro je Los Anđelesu 22. avgusta 2012. godine. Najpoznatiji je po distopijskom romanu Farenhajt 451 koji je njegov prvi roman objavljen 1953. godine. To je antiutopijska priča o društvu koje, u ime jednakosti, spaljuje knjige, a i uništava individualnost pojedinaca. Postoje i oni koji pružaju otpor koji žive alternativni život u divljini. Fransoa Trifo je 1967. godine snimio film po ovoj knjizi.

Poznat je i po zbirkama priča Marsovske hronike i Ilustrovani čovek. Mnoga njegova dela su ekranizovana u vidu televizijskih serija i igranih filmova.


Rej Bredberi sa Arturom Klarkom recituje pesmu Da smo samo viši bili na jednom simpozijumu 1971. Video je 2012. objavila agencija NASA[3]
Ubedljiva atmosfera (najčešće bogata tamnim valerima) vladanje tenzijama, interesantni zapleti i lirski opisi (gde je sklon preterivanju) karakteristični su za dela ovog pisca koji je za života postao klasik žanra.[2] Njegovo ime je svrstano pri vrhu lista najznačajnijih autora naučne fantastike 20. veka pored Isaka Asimova, Artura Klarka, Stanislava Lema.[4] U karijeri, koja je trajala više od sedamdeset godina, Rej Bredberi je inspirisao generacije čitalaca da sanjaju, razmišljaju i stvaraju.[5] Preko 500 priča, koje je objavljivao Bredberi tokom plodonosne karijere, dugo vremena nisu mogle da se svrstaju u naunu fantastiku po nekim žanrovskom čistuncima, za razliku od čitalaca koji su bili više nego zadovoljni.[2]

Bibliografija
Marsovski letopisi, 1950.
Ilustrovani čovek, 1951.
Farenhajt 451, 1953.
Oktobarska zemlja, 1956.
Maslačkovo vino, 1957.
Dan kada je zauvek padala kiša, 1959.
R je za raketu, 1960.
Nešto zlo nam se prikrada, 1962.
Jesenji ljudi, 1965.
S je za svemir, 1966.
Sutra u ponoć, 1966.
Ukleti kompjuter i androidski papa, 1981.

Nagrade
Dobitnik je Pulicerove nagrade 2007. godine. Godine 2004. je dobio Nacionalnu medalju za umetnost, 2000. godine Medalju Nacionalne fondacije za knjigu za istaknuti doprinos američkih pisaca.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 75785181
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


I Sing the Body Electric! & Other Stories

Ray Bradbury


Um Reja Bredberija je karneval pun čuda ushićenja i užasa koji se proteže od zelenih irskih sela do najhladnijih delova svemira. Ipak, sav njegov rad objedinjuje jedna zajednička nit: živo i duboko razumevanje ogromnog skupa emocija koje donose snagu i mitski odjek našoj krhkoj vrsti. Likovi Reja Bredberija mogu se naći bilo gde i bilo kada. Užasnuta majka može roditi čudnu plavu piramidu. Čovek može da izvede Abrahama Linkolna iz groba — i da sretne drugog koji ga vrati nazad. Neverovatna električna baka može doći da živi sa ožalošćenom porodicom. Stari papagaj je možda naučio tokom dugih večeri da imitira glas Ernesta Hemingveja i postao poslednja veza sa velikim čovekom. Sveštenik na Marsu se može suočiti sa svojim najdražim snom: da upozna Mesiju. Svaka od ovih veličanstvenih kreacija ima nešto da nam kaže o našoj ljudskosti - i sve njihove sudbine čekaju vas u ovom novom trgovačkom izdanju dvadeset osam klasičnih Bredberijevih priča i jedne slatke pesme. Putujte na nepredvidivo i nezaboravno književno putovanje—sigurno u rukama jednog od velikih ljudi mašte veka.



Rej Daglas Bredberi (engl. Ray Douglas Bradbury, Vokigan, 22. avgusta 1920. — Los Anđeles, 5. jun 2012.) bio je američki pisac naučne fantastike.

Pretežno poznat po pisanju ikoničnog distopijskog romana Farenhajt 451 (1953), i njegovim naučnofantastičnim i horor kolekcijama priča, Marsovske hronike (1950), Ilustrovani čovek (1951), i Ja pevam telesno električno (1969), Bredberi bio je jedan od najslavnijih američkih pisaca 20. i 21. veka.[1] Dok je većina njegovih najpoznatijih dela iz oblasti fantastične fantastike, on je isto tako pisao i u drugim žanrovima, poput romana o dosezanju punoletstva Maslačkovo vino (1957) i fikcionalizovanih memoara Zelene senke, beli kit (1992).

Nakon njegove smrti 2012. godine, Njujork tajms je Bredberija nazvao „piscem najodgovornijim za uvođenje moderne naučne fantastike u glavni književni tok”

Rej Bredberi rođen je 22. avgusta 1920. godine u Vokiganu, u državi Ilinois, a umro je Los Anđelesu 22. avgusta 2012. godine. Najpoznatiji je po distopijskom romanu Farenhajt 451 koji je njegov prvi roman objavljen 1953. godine. To je antiutopijska priča o društvu koje, u ime jednakosti, spaljuje knjige, a i uništava individualnost pojedinaca. Postoje i oni koji pružaju otpor koji žive alternativni život u divljini. Fransoa Trifo je 1967. godine snimio film po ovoj knjizi.

Poznat je i po zbirkama priča Marsovske hronike i Ilustrovani čovek. Mnoga njegova dela su ekranizovana u vidu televizijskih serija i igranih filmova.


Rej Bredberi sa Arturom Klarkom recituje pesmu Da smo samo viši bili na jednom simpozijumu 1971. Video je 2012. objavila agencija NASA[3]
Ubedljiva atmosfera (najčešće bogata tamnim valerima) vladanje tenzijama, interesantni zapleti i lirski opisi (gde je sklon preterivanju) karakteristični su za dela ovog pisca koji je za života postao klasik žanra.[2] Njegovo ime je svrstano pri vrhu lista najznačajnijih autora naučne fantastike 20. veka pored Isaka Asimova, Artura Klarka, Stanislava Lema.[4] U karijeri, koja je trajala više od sedamdeset godina, Rej Bredberi je inspirisao generacije čitalaca da sanjaju, razmišljaju i stvaraju.[5] Preko 500 priča, koje je objavljivao Bredberi tokom plodonosne karijere, dugo vremena nisu mogle da se svrstaju u naunu fantastiku po nekim žanrovskom čistuncima, za razliku od čitalaca koji su bili više nego zadovoljni.[2]

Bibliografija
Marsovski letopisi, 1950.
Ilustrovani čovek, 1951.
Farenhajt 451, 1953.
Oktobarska zemlja, 1956.
Maslačkovo vino, 1957.
Dan kada je zauvek padala kiša, 1959.
R je za raketu, 1960.
Nešto zlo nam se prikrada, 1962.
Jesenji ljudi, 1965.
S je za svemir, 1966.
Sutra u ponoć, 1966.
Ukleti kompjuter i androidski papa, 1981.

Nagrade
Dobitnik je Pulicerove nagrade 2007. godine. Godine 2004. je dobio Nacionalnu medalju za umetnost, 2000. godine Medalju Nacionalne fondacije za knjigu za istaknuti doprinos američkih pisaca.
75785181 I Sing the Body Electric! &;; Other Stories, Ray Bradbury

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.