Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2014
ISBN: 978-86-447-0667-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba D`Ormesson, Jean, 1925-2017 = D`Ormeson, Žan, 1925-2017
Naslov Slava Carstva / Žan d`Ormeson ; prevod s francuskog Ljubica Đurić
Jedinstveni naslov ǂLa ǂglorie de l`empire. srp
Vrsta građe roman
URL medijskog objekta odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 2014
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Plato, 2014 (Beograd : Neven)
Fizički opis 539 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Đurić, Ljubica, 1985- = Đurić, Ljubica, 1985-
Zbirka ǂBiblioteka ǂSavremena proza / Plato ; 152
Nagrada Nagrada Grand prih Francuske akademije.
(broš.)
Napomene Prevod dela: La glorie de l`empire / Jean d`Ormesson
Na koricama beleška o autoru s njegovom slikom
Kratka hronologija Carstva: str. 490-499
Bibliografija: str. 500-505.
Registar glavnih istorijskih tema: str. 506-512
Registar ličnih i geografskih imena: str. 513-539
Predmetne odrednice Vizantija -- U literaturi
Magična privlačnost D’Ormesonovog epohalnog romana Slava carstva očituje se u načinu na koji je ispripovedao priču o ranovizantijskom dobu i njenom slavnom caru Aleksiju velikom. D’Ormeson ovde gradi priču o jednom istorijskom vremenu kao istoriju istorije. Dok se nižu stranice o znamenitim ličnostima i događajima, čitalac zajedno sa svojim pripovedačem saznaje o potonjim zapisima i interpretacijama tih zbivanja, razumevajući unutrašnji proces nastanka mitova i slave carstava, careva i drugih junaka.
Iako se ime Vizantije ne pominje ni na jednom mestu, nedvosmisleno je da pisac otvara ono njeno istorijsko poglavlje kada na početku novog veka nastaje Grad koji na polovini prvog milenijuma nove ere počinje da jača sa Arsafovim preuzimanjem vlasti a prvu slavu stiče sa osvajanjima cara Vasilija i njegovog kasnijeg naslednika Aleksija. Ove slavne istorijske ličnosti i njihovo vreme u D’Ormesonovom pripovedanju ponovo oživljavaju jer ih posmatra kao ljude sa svojim ličnim lomovima, iskušenjima i patnjama. Demistifikujući ih, pisac ih istovremeno iznova mitologizuje, a ukazivanjem na slavu prošlih vremena i carstava on je nanovo stvara, kroz naše čitanje, sećanje i razmišljanje o njoj.
MG117 (N)