Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 380
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta!
Ilustracije:
Mirko Stojnic
Prvi put objavljen 1897. godine, Nevidljivi čovek je jedan od najpoznatijih naučno-fantastičnih romana u istoriji književnosti. Ovom pseudonaučnom pričom iz ranih dana stvaralaštva, H. Dž. Vels je zauzeo mesto jednog od prvih i najboljih pisaca naučne fantastike. Godine koje je proveo kao student prirodnih nauka nadahnule su veliki broj njegovih ranih dela, uključujući i ovu krajnje neobičnu i originalnu priču. Smeštena u Engleskoj na samom početku dvadesetog veka, radnja se bavi Grifinom, naučnikom koji je otkrio način da sebe učini nevidljivim. Njegove početne, gotovo komične pustolovine uskoro će zameniti jeziva dela kojima pokušava da nametne strahovladu žiteljima seoceta u kojem je potražio utočište.
Poznat po bujnoj mašti, napetosti i psihološkim uvidima, Nevidljivi čovek i danas pleni pažnju ljubitelja naučne fantastike, kao što je to činio i pre više od sto godina.
Herbert Džordž Vels (engl. Herbert George Wells; Bromli, 21. septembar 1866 — London, 13. avgust 1946) je bio engleski književnik najviše poznat po svojim delima naučne fantastike kao što su Vremenska mašina, Rat svetova, Nevidljivi čovek i dr.
Rodio se u porodici radničke klase. Školovao se do 1879, kad roditelji više nisu bili u mogućnosti da ga finansiraju, pa je postao tapetarski pomoćnik. Taj posao mu se nije svideo, pa je bio srećan kada ga je majstor otpustio 1883. Radio je kao pomoćni učitelj u osnovnoj školi, pa je sa osamnaest godina dobio stipendiju i počeo da studira biologiju. Na univerzitetu se ističe znanjem, ali i interesovanjem za reformu društva kroz ideje socijalizma i platonizma. Izgubio je stipendiju i posvetio se pedagoškom radu. Relativno kasno je počeo da piše. Bio je politički aktivan u socijalističkim krugovima, ali je vremenom postao marginalna politička ličnost. Zanimljivo je da se smatra začetnikom stonih ratnih društvenih igara.
Ženio se dva puta, prvi put sa sestričnom Izabel Meri Vels, 1891. godine, a drugi put sa Ejmi Ketrin Robins, 1895. godine, sa kojom je imao dva sina. Poznate su njegove brojne vanbračne avanture kao i vanbračna deca. Njegov savremenik je bio Žil Vern. U Velsovim delima poenta je bila na posledici upotrebe pronalazaka, i to najčešće mračnim. Njegov roman prvenac bio je Vremeplov koji se bavi potpuno novom idejom putovanja kroz vreme i negativnom utopijomdaleke budućnosti.