Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Posveta na predlistu i najavnoj strani, inače dobro očuvano.
Autor - osoba Yourcenar, Marguerite, 1903-1987 = Jursenar, Margerit, 1903-1987
Naslov Crna mena / Margerit Jursenar ; prevod i predgovor Ivanka Marković
Jedinstveni naslov ǂL`ǂOeuvre au noir. srpski jezik
Vrsta građe roman
Jezik srpski
Godina 1974
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1974 (Beograd : `Slobodan Jović`)
Fizički opis 352 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Marković, Ivanka
Zbirka ǂKolekcija ǂ`Metamorfoze`
ISBN (Ppl.)
Napomene Prevod dela: L`oeuvre au noir / Marguerite Yourcenar
Tiraž 3.000
Margerit Jursenar: str. 9-14.
Predmetne odrednice Jursenar, Margerit, 1903-1987 -- `Crna mena`
Margerit Jursenar (fr. Marguerite Yourcenar) (8. jun 1903-17. decembar 1987), francuska romansijerka, pripovedačica i esejistkinja, stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Rodila se u Briselu, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac ju je još u detinjstvu uputio u grčko-rimsku kulturu, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman Aleksis ili sporazum o beznadežnoj borbi objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent i stari svet rezultirao je nizom dela u međuratnom periodu, od kojih su za nas posebno zanimljive Orijentalne priče (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije (Osmeh Kraljevića Marka, Zidanje Skadra i Smrt Kraljevića Marka). Svetsku slavu stekla je romanima Hadrijanovi memoari (1951) i Crna mena (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojen zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju (1980). I druga njena književna dela (Oproštajni udarac, lavirint, Aleksis, Legente vekova, Venac i lira...) zaokružuju njen književni opus velike lepote.
Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980–1987.
MG24 (L)