pregleda

Maksim Gorki - Mati


Cena:
650 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Drenovac,
Šabac
Prodavac

Gerasimlav (2655)

99,55% pozitivnih ocena

Pozitivne: 3532

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Posveta na predlistu, knjiga deluje nekorišćeno.
Naslovna strana:
Sava Nikolic

Ovaj dramatični roman o revoluciji, govori o buđenju svesti među radnicima i ideološkoj borbi protiv kapitalizma. Dugogodišnji težak život i loši uslovi za rad doveli su do ujedinjenja radnika i doprineli pokretanju revolucije.

Glavni lik romana je majka jednog od vodećih revoluciognara. Lik majke u ovom delu je univerzalan i pokazuje da nema granica do kojih majka može ići zbog ljubavi prema sinu. Ovaj roman ne govori samo o revoluciji koja pokušava da podigne radnički narod, već prerasta u priču o majčinom srcu.

“Istina tajno hoda zemljom, ona traži gnezda u narodu, za vlast je ona kao nož i vatra, vlast je ne može primiti jer će je istina saseći, spaliti! Za vas je istina veran drug, a za vlast — zakleti neprijatelj! Eto zašto se ona krije!”



Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; Nižnji Novgorod, 28. mart 1868 — Moskva, 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je ruski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.

U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitovao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja, uključujući i Radoja Domanovića[1]. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913, gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.

Dela
Novele i pripovetke
„Makar Čudra“ - 1892
„Dve skitnice“ - 1894
„Starica Izergilj“, „Čelkaš“ - 1895
„Konovalov“ - 1897
„Malva“ - 1897
„Prolećni zvuci“ - 1901
„Po Rusiji“ - 1912-1916
„Život u plavom“ - 1925
„Priča o junaku“ - 1925
Lirske pesme u prozi
„Pesma o sokolu“ - 1899
„Vesnik Bure“ - 1901
Romani
„Foma Gordejev“ - 1888
„Troje“ - 1900
„Mati“ - 1907
„Ispovest“ - 1908
„Gradić Okurov“ - 1909
„Život Matveja Kožemjakina“ - 1910
„Život Artamonovih“ - 1925
„Život Klima Samgina“ 1926-1936
Drame
„Malograđani“, „Na dnu“ - 1902
„Letnjikovac“ - 1904
„Deca sunca“ - 1905
„Neprijatelji“ - 1906
„Vasa Železnova“ - 1910-1936
„Jegor Buličov“ - 1936
Uspomene
Detinjstvo - 1913-1914
„Među ljudima“ - 1916
„Moji univerziteti“ - 1923
„Beleške iz mog dnevnika“ - 1923-1924

Predmete ne šaljen van Republike Sbije.
Sva kupovina ide preko sajta, komunikacija ide OVDE PORUKAMA
Kliknite KUPI na predmet koji vas zanima.
NE ŠALJEM POUZEĆEM........

Cene Preporučena tiskovina
od 101 g do 250 g 138 din
od 251 g do 500 g 169 din
od 501 g do 1.000 g 180 din
od 1.001 g do 2.000 g 211 din

Predmet: 71902017
Posveta na predlistu, knjiga deluje nekorišćeno.
Naslovna strana:
Sava Nikolic

Ovaj dramatični roman o revoluciji, govori o buđenju svesti među radnicima i ideološkoj borbi protiv kapitalizma. Dugogodišnji težak život i loši uslovi za rad doveli su do ujedinjenja radnika i doprineli pokretanju revolucije.

Glavni lik romana je majka jednog od vodećih revoluciognara. Lik majke u ovom delu je univerzalan i pokazuje da nema granica do kojih majka može ići zbog ljubavi prema sinu. Ovaj roman ne govori samo o revoluciji koja pokušava da podigne radnički narod, već prerasta u priču o majčinom srcu.

“Istina tajno hoda zemljom, ona traži gnezda u narodu, za vlast je ona kao nož i vatra, vlast je ne može primiti jer će je istina saseći, spaliti! Za vas je istina veran drug, a za vlast — zakleti neprijatelj! Eto zašto se ona krije!”



Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; Nižnji Novgorod, 28. mart 1868 — Moskva, 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je ruski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.

U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitovao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja, uključujući i Radoja Domanovića[1]. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913, gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.

Dela
Novele i pripovetke
„Makar Čudra“ - 1892
„Dve skitnice“ - 1894
„Starica Izergilj“, „Čelkaš“ - 1895
„Konovalov“ - 1897
„Malva“ - 1897
„Prolećni zvuci“ - 1901
„Po Rusiji“ - 1912-1916
„Život u plavom“ - 1925
„Priča o junaku“ - 1925
Lirske pesme u prozi
„Pesma o sokolu“ - 1899
„Vesnik Bure“ - 1901
Romani
„Foma Gordejev“ - 1888
„Troje“ - 1900
„Mati“ - 1907
„Ispovest“ - 1908
„Gradić Okurov“ - 1909
„Život Matveja Kožemjakina“ - 1910
„Život Artamonovih“ - 1925
„Život Klima Samgina“ 1926-1936
Drame
„Malograđani“, „Na dnu“ - 1902
„Letnjikovac“ - 1904
„Deca sunca“ - 1905
„Neprijatelji“ - 1906
„Vasa Železnova“ - 1910-1936
„Jegor Buličov“ - 1936
Uspomene
Detinjstvo - 1913-1914
„Među ljudima“ - 1916
„Moji univerziteti“ - 1923
„Beleške iz mog dnevnika“ - 1923-1924
71902017 Maksim Gorki - Mati

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.