Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 325
Jezik: Engleski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Sam na pustom ostrvu - sve i svakoga koga poznaje i voli odnela je oluja - Mau je poslednji preživeli član njegove nacije. Potpuno je sam - ili barem tako misli dok ne pronađe devojku duha. Ona nema prste na nogama, nosi neobične čipkaste pantalone kao ptica deda, i daje mu štap koji može da zapali vatru.
Dafne, jedina preživela u olupini Sveet Judi, skoro odmah požali što je pokušala da ubije rođenog dečaka. Hvala Bogu da je barut bio mokar i pištolj je proizveo samo iskru. Sigurna je da će njen otac, daleki rođak kraljevske porodice, doći i spasiti je, ali izgleda, za sada, da joj društvo ima samo dečaka i brodskog papagaja, dok ostali preživeli ne stignu da se sklone na brod. ostrvo. Zajedno, Mau i Dafne otkrivaju neke izvanredne stvari (uključujući kako se pomuze svinju i zašto je pljuvanje u pivo dobra stvar) i počinju da stvaraju novu naciju.
Obuhvatajući teme smrti i nacije, novi roman Terija Pračetta je, kao što se i može očekivati, izuzetno smešan, duhovit i mudar. Mauovi preci imaju sve da nas nauče. Mau samo želi da ućutaju o tome i puste ga da nastavi sa spasavanjem svačijih života!
Terens Dejvid Džon Pračet (engl. Terence David John Pratchett; Bikonsfild, 28. april 1948 — 12. mart 2015), takođe poznat i kao Pteri, bio je engleski pisac, najpoznatiji po svojoj seriji knjiga o Disksvetu.
Prvo Pračetovo objavljeno delo bila je kratka priča `The Hades Business`, objavljena u školskom časopisu kada je imao 13 godina, a zatim objavljena u časopisu Sajens fantazi, 1961. godine za što je dobio 14 funti. Njegovo sledeće objavljeno delo je bilo `Night Dweller` u časopisu Nju Vorlds u broju 156, novembra 1965.
Kada je napustio školu, 1965, zaposlio se kao novinar u lokalnim novinama, Baks fri pres (`Počeo sam da radim jednog jutra, i video sam prvi leš tri sata kasnije, `kaljenje-na-poslu` je značilo nešto onih dana`).
Dok je radio kao novinar, poslat je da intervjuiše Pitera Bandera van Durena, kodirektora male izdavačke firme u Džerards Krosu, Bakingemšir, Kolin Smajti Limited, o novoj knjizi koju je firma izdala. Pračet je pomenuo da je i on napisao jednu novelu, The Carpet People. Ostalo je istorija...
Godine 1980. postao je portparol CEGB, kompanije za proizvodnju električne energije, i to u sektoru koji je pokrivao nekoliko nuklearnih elektrana; kasnije se šalio da je pokazao nepogrešiv osećaj za vreme što je napravio ovu promenu u karijeri ubrzo posle nuklearne nesreće na Ostrvu Tri Milje u SAD.
Napustio je CEGB 1987. kada je shvatio da pišući može da zaradi mnogo više novca; taku mu se broj objavljenih knjiga povećao na dve godišnje.[2] Procenjuje se da je 1% svih knjiga iz žanra fikcije koje se prodaju u Britaniji napisao Pračet, mada je ovo izračunato pre uspeha knjiga Dž. K. Rouling o Hariju Poteru.
Godine 1998. dobio je Orden Britanske Imperije (Order of the British Empire) za zasluge u literaturi. U svom stilu se našalio: „Pretpostavljam da se `zasluge u literaturi` sastoje u uzdržavanju od pisanja literature.`
Decembra 2007. godine Pračet je objavio da pati od Alchajmerove bolesti.
Serija o Disksvetu se sastoji od 41 knjige, a radi se o serijalu humorističke fantastike gde se parodiraju događaji u diskoidnom svetu koji rotira na leđima četiri velika slona koja stoje na ogromnoj kornjači, koja se zove Veliki A`Tuin i pliva kroz vasionu. Glavne teme parodije uključuju mnoge naučno-fantastične stereotipe, likove iz fantazije, ideje i aluzije na filmove Ingmara Bergmana, Australiju, Kinu, pravljenje filmova, novinsko izdavaštvo, rokenrol muziku, religiju, filozofiju (uglavnom grčku), egipatsku istoriju, trgovinske unije, monarhiju i mnogo toga drugog....