Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 384 / Ms / Ss / St
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Roman o Georgu, petnaestogodšnjem dečaku, čiji se život u potpunosti menja kada dobija pismo od oca, koji je umro kad je dečak imao četiri godine. Uzbudljivo i zabavno pismo o misterioznoj devojci s pomorandžama, koje zajedno sa Georgom čitamo, zapravo je prelepa i dirljiva ljubavna priča. Kroz pitanja koja otac postavlja sinu, Gorder se i u ovoj knjizi bavi večitim pitanjima o nastanku sveta i čoveka, o tajni univerzuma. Devojka s pomorandžama je svojevrsna oda životu, priča o potrazi za pravom ljubavi i o hrabrosti da se u životu biraju oni teži putevi za postizanje ciljeva. I u ovom romanu, kao i u prethodnim, Gorder pokazuje da je majstor originalne kompozicije. Njegovo znanje i veština pisanja inspirišu čitaoce širom sveta da postavljaju pitanja i da razmišljaju o sebi i svom mestu u istoriji i svetu oko nas.
Jusejn Gorder (norv. Jostein Gaarder; 8. avgust 1952) je norveški intelektualac i autor novela, kratkih priča i knjiga za decu.
Gorder je rođen u Oslu, od roditelja pedagoga. Studirao je skandinavske jezike i teologiju na univerzitetu u Oslu. Nakratko je pre književne karijere predavao filozofiju na faklutetu Folkehøyskole.
Његово најпознатије дело је Софијин свет, у поднаслову Роман о историји филозофије (ISBN 978-0-425-15225-6..). Ovo popularno delo je prevedeno na pedeset tri jezika; odštampano je dvadeset šest miliona primeraka, a samo u Nemačkoj je prodato preko tri miliona.
1997. godine ustanovio je Sofijinu nagradu zajedno sa svojom ženom Siri Danevig.
Avgusta 2006. Gorder je objavio autorski članak u jednim od najvećih novina u Norveškoj, Aftenposten, gde je oštro kritikovao vojne operacije Izraela od 1967. U njemu navodi da je „Izrael već istorija“ i da „priznaje samo onaj iz 1948.“ „Država Izrael je sa beskrupuloznim ratnim umećem i odvratnim oružjem maskirala vlastiti legitimitet“.
„Smejemo se onima koji veruju da je Bog izabrao narod za svog favorita i dao mu licencu za ubijanje.“
„Država Izrael je sistematski kršila ljudska prava, međunarodne konvencije i bezbroj rezolucija UN, i više ne može očekivati zaštitu... Nema nazad. Država Izrael je silovala priznanje sveta i neće imati mir sve dok ne položi svoje oružje. Neka duh i reči oduvaju aparthejdske zifove Izraela. Izrael ne postoji. Ona je bez odbrane i kože. Zato se svet sada mora sažaliti na civile.“
Tekst je izazvao burna reagovanja, podrške i optužbe za antisemitizam...