pregleda

Radomir Konstantinović MIŠOLOVKA (1. Izdanje)


Cena:
590 din
Želi ovaj predmet: 10
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Kao na slikama

Radomir Konstantinović (1928—2011), je bio srpski jugoslovenski književnik i filozof, član ANUBiH.[1]

Radomir Konstantinović
Datum rođenja
27. mart 1928.
Mesto rođenja
Subotica
Kraljevina SHS
Datum smrti
27. oktobar 2011. (83 god.)
Mesto smrti
Beograd
Srbija

Radomir Konstantinović - Pozdrav Bori Ćosiću, Bioskop „Reks“, 1998.
Biografija Uredi

Rođen je 27. marta 1928. godine u Subotici.[2] Bio je član Literarne redakcije Radio Beograda od 1949. do 1951. godine. Uređivao je časopis „Mladost“, „Književne novine“ i dvonedeljnik „Danas“. Više godina bio je honorarni saradnik Trećeg programa Radio Beograda.

Konstantinović je počeo kao pesnik, sa zbirkom stihova „Kuća bez krova“, da bi se posvetio romanu i objavio čitav niz eksperimentalnih projekata i modernih dela: „Daj nam danas“, „Mišolovka“, „Čisti i prljavi“, „Izlazak“ (NIN-ova nagrada 1960. godine) i „Ahasver ili traktat o pivskoj flaši“.

Primljen je u Savez književnika Jugoslavije 3.1.1949.godine. Članska karta nosi broj 47.

U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je šest Konstantinovićevih radio-drama koje je režirao Vasilije Popović (Pavle Ugrinov). Kamerna scena „Krug 101` Narodnog pozorišta u Beogradu otvorena je 1962. godine dramom „Saobraćajna nesreća“ u režiji Arse Jovanovića. Sve radio-drame prevođene su i izvođene na više jezika. Drama „Veliki Emanuel“ uvršćena je 1963. godine u antologiju svetske radio-drame na nemačkom. Po drami „Ikarov let“ 1964. godine nazvana je antologija jugoslovenske radio-drame takođe na nemačkom.

Osim više desetina eseja i rasprava emitovanih preko radija i televizije i štampanih u listovima i časopisima, objavio je zbirku estetičko-filozofskih rasprava „Pentagram“.

Od „Pentagrama“, okrenuo se eseju i tada su počele da se naziru ključne deonice kultne „Filosofije palanke“ koju je Konstantinović u celosti pročitao u emisijama Trećeg programa Radio Beograda pre nego što je prvi put štampana.

Od 1966. godine emituju se preko Trećeg programa Radio Beograda, a od 1969. štampaju u časopisu `Treći program` ogledi o pesnicima Srpske kulture 20. veka „Biće i jezik“. Za 12 godina (1969—1981) Konstantinović je objavio 113 eseja na više od 4000 stranica.

Postmodernističko štivo „Dekartova smrt“ objavljeno je 1998. godine. U dijalogu između Dekarta, Paskala i Montenja oseća se napetost između literature i filozofije i to je osnovno obeležje ovog teksta.

Četiri godine nakon „Dekartove smrti“, objavio je knjigu pod naslovom „Beket prijatelj“. Ovo delo u krajnje svedenoj formi sačinjeno je od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao Konstantinoviću i Kaći Samardžić propraćeno sa isto toliko esejističkih napomena. Ta pisma su deo prepiske, čiji je veći deo uništen u toku rata, kada je rovinjska kuća Konstantinovićevih obijena i opljačkana. [3]

O Konstantinoviću Oto Bihalji Merin je pisao: „Pisci koji imaju svoj semantičko-filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine, teže prodiru u svet; da su se knjige kao `Filosofija palanke` i „Biće i jezik“ Radeta Konstantinovića rodile u velikim jezičkim centrima, njihove rezonance bi bile slične onima koje imaju dela Beketa i Sartra.`

Preminuo je u Beogradu 27. oktobra 2011. godine.[4]

Bio je sin prof. dr Mihaila Konstantinovića.

Najznačajnija dela Uredi


`Biće i jezik“
Zbirke pesama Uredi
Kuća bez krova (Novo pokoljenje, Beograd, 1951)
Romani Uredi
Daj nam danas (Novo pokoljenje, Beograd, 1954)
Čisti i prljavi (Svjetlost, Sarajevo, 1958)
Izlazak (Srpska književna zadruga, Beograd, 1960)
Mišolovka (Kosmos, Beograd, 1956)
Esejistički i teorijski radovi Uredi
Ahasver ili traktak o pivskoj flaši (Prosveta, Beograd, 1964)
Pentagram, beleške iz hotelske sobe (Forum, Novi Sad, 1966)
Filosofija palanke (Treći program, br. 2, Beograd, 1969)
Biće i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka, osam knjiga (Prosveta, Beograd, 1983)
Dekartova smrt (Agencija Mir, Novi Sad, 1998)
Beket prijatelj (Otkrovenje, Beograd, 2000)
Miloš Crnjanski (Otkrovenje, Beograd, 2013) - posthumno
Na margini (University Press, Sarajevo 2013) - posthumno[5] [6]
Duh umetnosti (University Press, Sarajevo 2016) - posthumno [7] [8] [9]
Radio-drame Uredi
Saobraćajna nesreća Uredi
Napisana i emitovana 1958.

Uloge: Mira Stupica, Branko Pleša, Marjan Lovrić

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Njenim izvođenjem pod nazivom “Svedok” otvorena je kamerna scena Narodnog pozorišta “Krug 101”. Izvođena na programu Radio Beograda i Radio Sarajeva. Izvođena na nemačkom radiju: Hamburg, Frankfurt, Minhen.

Veliki Emanuel Uredi
Napisana 1959. Emitovana 1985.

Uloge: Viktor Starčić, Sima Janićijević, Antonije Pejić, Predrag Laković

Reditelj: Vasilije Popović

Tekst ove radio-drame objavljen je u Antologiji moderne radio-drame “Spektakulum” u izdanju Zurkampa, uz najpoznatija ostvarenja Semjuela Beketa, Ežena Joneska, Fridriha Direnmata, Harolda Pintera.

Emitovana je na bavarskom radiju.

Iznenađenje Uredi
Napisana 1959. Emitovana 1985.

Uloge: Nevenka Urbanova, Miodrag Radovanović, Slavko Simić, Jovan Milićević, Nikola Simić

Reditelj: Petar Teslić

Tekst objavljen u Letopisu Matice srpske, br.135, maj 1959. Knj. 383 sv. 5

Euridika Uredi
Napisana 1961. Emitovana 1961.

Uloge: Ljiljana Krstić, Rade Marković

Reditelj: Vasilije Popović

Emitovana na radio-programima Hamburga, Štutgarta, Minhena, Esena i Frankfurta. Dr. Hajnc Švicke, istoričar i teoretičar radio-drame pominje u svojoj knjizi “Radio drama - Istorija i dramaturgija” Euridiku kao primer dela sa radiofonskom situacijom za dva lica i zvuk.

Ikarov let Uredi
Napisana 1962. Emitovana 1962.

Uloge: Ljiljana Krstić, Slavko Simić, Marjan Lovrić

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Na Festivalu jugoslovenske radio-drame, u Ljubljani 1963. emisija je dobila najveći broj nagrada: nagradu za emisiju u celini, drugu nagradu za tekst, prvu nagradu za režiju, nagradu za tonski snimak i nagradu za glumačko ostvarenje Ljiljane Krstić.

Izvođena je u Nedelji jugoslovenske radio-drame na programu radio-Praga, a prikazana je i kao TV drama na Berlinskoj televiziji.

Štampana je tri puta: RTV - Teorija i praksa, br.6, 1979. i Miroslav Jokić, Zvonimir Kostić, Antologija srpske radio-drame, RTS, 2004, nemački zdavač Horst Erdman Verlag uvrstio je u svoju zbirku jugoslovenskih radio-drama, a cela zbirka nosi naslov “Ikarov let”.

Liptonov čaj Uredi
Napisana 1964. Emitovana 1964.

Uloge: Nevenka Urbanova, Božidar Drnić

Prva nagrada za glumačko ostvarenje 1964.

Obična, oh, kokoška Uredi
Napisana 1966. Emitovana: 1967.

Uloge: Ružica Sokić, Ljiljana Krstić, Zoran Radmilović, Milutin Butković

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Nagrade na Festivalu jugoslovenske radio-drame: nagrada žirija, nagrada za emisiju u celini, za tonski snimak i za glumačko ostvarenje Ružice Sokić

Tekst drame objavljen je u “Delu” jul, 1968.

Štampana u knjizi Radio i TV drama - priredio Vasilije Popović, NOLIT, 1987.

Filozofija palanke filosofija treci program prvo izdanje roman novi alen rob-grije natali sarot

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 66042525
Kao na slikama

Radomir Konstantinović (1928—2011), je bio srpski jugoslovenski književnik i filozof, član ANUBiH.[1]

Radomir Konstantinović
Datum rođenja
27. mart 1928.
Mesto rođenja
Subotica
Kraljevina SHS
Datum smrti
27. oktobar 2011. (83 god.)
Mesto smrti
Beograd
Srbija

Radomir Konstantinović - Pozdrav Bori Ćosiću, Bioskop „Reks“, 1998.
Biografija Uredi

Rođen je 27. marta 1928. godine u Subotici.[2] Bio je član Literarne redakcije Radio Beograda od 1949. do 1951. godine. Uređivao je časopis „Mladost“, „Književne novine“ i dvonedeljnik „Danas“. Više godina bio je honorarni saradnik Trećeg programa Radio Beograda.

Konstantinović je počeo kao pesnik, sa zbirkom stihova „Kuća bez krova“, da bi se posvetio romanu i objavio čitav niz eksperimentalnih projekata i modernih dela: „Daj nam danas“, „Mišolovka“, „Čisti i prljavi“, „Izlazak“ (NIN-ova nagrada 1960. godine) i „Ahasver ili traktat o pivskoj flaši“.

Primljen je u Savez književnika Jugoslavije 3.1.1949.godine. Članska karta nosi broj 47.

U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je šest Konstantinovićevih radio-drama koje je režirao Vasilije Popović (Pavle Ugrinov). Kamerna scena „Krug 101` Narodnog pozorišta u Beogradu otvorena je 1962. godine dramom „Saobraćajna nesreća“ u režiji Arse Jovanovića. Sve radio-drame prevođene su i izvođene na više jezika. Drama „Veliki Emanuel“ uvršćena je 1963. godine u antologiju svetske radio-drame na nemačkom. Po drami „Ikarov let“ 1964. godine nazvana je antologija jugoslovenske radio-drame takođe na nemačkom.

Osim više desetina eseja i rasprava emitovanih preko radija i televizije i štampanih u listovima i časopisima, objavio je zbirku estetičko-filozofskih rasprava „Pentagram“.

Od „Pentagrama“, okrenuo se eseju i tada su počele da se naziru ključne deonice kultne „Filosofije palanke“ koju je Konstantinović u celosti pročitao u emisijama Trećeg programa Radio Beograda pre nego što je prvi put štampana.

Od 1966. godine emituju se preko Trećeg programa Radio Beograda, a od 1969. štampaju u časopisu `Treći program` ogledi o pesnicima Srpske kulture 20. veka „Biće i jezik“. Za 12 godina (1969—1981) Konstantinović je objavio 113 eseja na više od 4000 stranica.

Postmodernističko štivo „Dekartova smrt“ objavljeno je 1998. godine. U dijalogu između Dekarta, Paskala i Montenja oseća se napetost između literature i filozofije i to je osnovno obeležje ovog teksta.

Četiri godine nakon „Dekartove smrti“, objavio je knjigu pod naslovom „Beket prijatelj“. Ovo delo u krajnje svedenoj formi sačinjeno je od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao Konstantinoviću i Kaći Samardžić propraćeno sa isto toliko esejističkih napomena. Ta pisma su deo prepiske, čiji je veći deo uništen u toku rata, kada je rovinjska kuća Konstantinovićevih obijena i opljačkana. [3]

O Konstantinoviću Oto Bihalji Merin je pisao: „Pisci koji imaju svoj semantičko-filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine, teže prodiru u svet; da su se knjige kao `Filosofija palanke` i „Biće i jezik“ Radeta Konstantinovića rodile u velikim jezičkim centrima, njihove rezonance bi bile slične onima koje imaju dela Beketa i Sartra.`

Preminuo je u Beogradu 27. oktobra 2011. godine.[4]

Bio je sin prof. dr Mihaila Konstantinovića.

Najznačajnija dela Uredi


`Biće i jezik“
Zbirke pesama Uredi
Kuća bez krova (Novo pokoljenje, Beograd, 1951)
Romani Uredi
Daj nam danas (Novo pokoljenje, Beograd, 1954)
Čisti i prljavi (Svjetlost, Sarajevo, 1958)
Izlazak (Srpska književna zadruga, Beograd, 1960)
Mišolovka (Kosmos, Beograd, 1956)
Esejistički i teorijski radovi Uredi
Ahasver ili traktak o pivskoj flaši (Prosveta, Beograd, 1964)
Pentagram, beleške iz hotelske sobe (Forum, Novi Sad, 1966)
Filosofija palanke (Treći program, br. 2, Beograd, 1969)
Biće i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka, osam knjiga (Prosveta, Beograd, 1983)
Dekartova smrt (Agencija Mir, Novi Sad, 1998)
Beket prijatelj (Otkrovenje, Beograd, 2000)
Miloš Crnjanski (Otkrovenje, Beograd, 2013) - posthumno
Na margini (University Press, Sarajevo 2013) - posthumno[5] [6]
Duh umetnosti (University Press, Sarajevo 2016) - posthumno [7] [8] [9]
Radio-drame Uredi
Saobraćajna nesreća Uredi
Napisana i emitovana 1958.

Uloge: Mira Stupica, Branko Pleša, Marjan Lovrić

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Njenim izvođenjem pod nazivom “Svedok” otvorena je kamerna scena Narodnog pozorišta “Krug 101”. Izvođena na programu Radio Beograda i Radio Sarajeva. Izvođena na nemačkom radiju: Hamburg, Frankfurt, Minhen.

Veliki Emanuel Uredi
Napisana 1959. Emitovana 1985.

Uloge: Viktor Starčić, Sima Janićijević, Antonije Pejić, Predrag Laković

Reditelj: Vasilije Popović

Tekst ove radio-drame objavljen je u Antologiji moderne radio-drame “Spektakulum” u izdanju Zurkampa, uz najpoznatija ostvarenja Semjuela Beketa, Ežena Joneska, Fridriha Direnmata, Harolda Pintera.

Emitovana je na bavarskom radiju.

Iznenađenje Uredi
Napisana 1959. Emitovana 1985.

Uloge: Nevenka Urbanova, Miodrag Radovanović, Slavko Simić, Jovan Milićević, Nikola Simić

Reditelj: Petar Teslić

Tekst objavljen u Letopisu Matice srpske, br.135, maj 1959. Knj. 383 sv. 5

Euridika Uredi
Napisana 1961. Emitovana 1961.

Uloge: Ljiljana Krstić, Rade Marković

Reditelj: Vasilije Popović

Emitovana na radio-programima Hamburga, Štutgarta, Minhena, Esena i Frankfurta. Dr. Hajnc Švicke, istoričar i teoretičar radio-drame pominje u svojoj knjizi “Radio drama - Istorija i dramaturgija” Euridiku kao primer dela sa radiofonskom situacijom za dva lica i zvuk.

Ikarov let Uredi
Napisana 1962. Emitovana 1962.

Uloge: Ljiljana Krstić, Slavko Simić, Marjan Lovrić

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Na Festivalu jugoslovenske radio-drame, u Ljubljani 1963. emisija je dobila najveći broj nagrada: nagradu za emisiju u celini, drugu nagradu za tekst, prvu nagradu za režiju, nagradu za tonski snimak i nagradu za glumačko ostvarenje Ljiljane Krstić.

Izvođena je u Nedelji jugoslovenske radio-drame na programu radio-Praga, a prikazana je i kao TV drama na Berlinskoj televiziji.

Štampana je tri puta: RTV - Teorija i praksa, br.6, 1979. i Miroslav Jokić, Zvonimir Kostić, Antologija srpske radio-drame, RTS, 2004, nemački zdavač Horst Erdman Verlag uvrstio je u svoju zbirku jugoslovenskih radio-drama, a cela zbirka nosi naslov “Ikarov let”.

Liptonov čaj Uredi
Napisana 1964. Emitovana 1964.

Uloge: Nevenka Urbanova, Božidar Drnić

Prva nagrada za glumačko ostvarenje 1964.

Obična, oh, kokoška Uredi
Napisana 1966. Emitovana: 1967.

Uloge: Ružica Sokić, Ljiljana Krstić, Zoran Radmilović, Milutin Butković

Reditelj: Vasilije Popović

Ton-majstor: Marjan Radojčić

Nagrade na Festivalu jugoslovenske radio-drame: nagrada žirija, nagrada za emisiju u celini, za tonski snimak i za glumačko ostvarenje Ružice Sokić

Tekst drame objavljen je u “Delu” jul, 1968.

Štampana u knjizi Radio i TV drama - priredio Vasilije Popović, NOLIT, 1987.

Filozofija palanke filosofija treci program prvo izdanje roman novi alen rob-grije natali sarot
66042525 Radomir Konstantinović MIŠOLOVKA (1. Izdanje)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.