Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K128
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Prvi roman legendarnog pisca.
Posebno izdanje sa autorovim predgovorom, ilustracijama Marka Biča i bonus pričom.
U početku nije postojalo ništa do beskrajne ravnine. Onda je došao Tepih... To je stara priča koju svi znaju i vole. Ipak, u Tepihu žive raznorazna plemena i narodi, i tamo upravo sada nastaje jedna nova priča. Priča o Grozi, koja seje pustoš po Tepihu. Priča o krtarima žednim moći i o dva brata koja, kada im Groza sravni selo sa zemljom, kreću u pustolovinu nad pustolovinama.
Ta priča će se završiti užasno ukoliko neko nešto ne preduzme. Ukoliko svi nešto ne preduzmu.
Ovaj urnebesni, mudri roman prvo je delo fenomenalnog ser Terija Pračeta, objavljeno 1971. godine. Mnogo godina kasnije, ser Teri ga je revidirao. U ovo izdanje uključeni su prerađeni tekst romana i ekskluzivna priča: preteča Naroda iz Tepiha, iz pera sedamnaestogodišnjeg pisca u povoju, koji će postati jedan od najomiljenijih pripovedača na svetu.
„Ova knjiga će za mlađe čitaoce predstavljati odličan uvod u Pračetova dela, dok će prekaljeni pračetovci uživati u njegovoj duhovitosti, u poigravanju opštim mestima i u njegovoj ciničnoj dobronamernosti. Mala je po obimu, ali doneće vam veliko zadovoljstvo.“ Kirkus Reviews
„Koncept romana je originalan i pažljivo razrađen, a priča je često vrlo smešna, premda ima i stvarno zastrašujućih delova...“ Publishers Weekly
„Ova pustolovina će svakako privući i mlade i stare ljubitelje Pračeta, ali zabaviće i one koji nikad nisu čuli za njega.“ Booklist
Terens Dejvid Džon Pračet (engl. Terence David John Pratchett; Bikonsfild, 28. april 1948 — 12. mart 2015), takođe poznat i kao Pteri, bio je engleski pisac, najpoznatiji po svojoj seriji knjiga o Disksvetu.
Prvo Pračetovo objavljeno delo bila je kratka priča `The Hades Business`, objavljena u školskom časopisu kada je imao 13 godina, a zatim objavljena u časopisu Sajens fantazi, 1961. godine za što je dobio 14 funti. Njegovo sledeće objavljeno delo je bilo `Night Dweller` u časopisu Nju Vorlds u broju 156, novembra 1965.
Kada je napustio školu, 1965, zaposlio se kao novinar u lokalnim novinama, Baks fri pres (`Počeo sam da radim jednog jutra, i video sam prvi leš tri sata kasnije, `kaljenje-na-poslu` je značilo nešto onih dana`).
Dok je radio kao novinar, poslat je da intervjuiše Pitera Bandera van Durena, kodirektora male izdavačke firme u Džerards Krosu, Bakingemšir, Kolin Smajti Limited, o novoj knjizi koju je firma izdala. Pračet je pomenuo da je i on napisao jednu novelu, The Carpet People. Ostalo je istorija...
Godine 1980. postao je portparol CEGB, kompanije za proizvodnju električne energije, i to u sektoru koji je pokrivao nekoliko nuklearnih elektrana; kasnije se šalio da je pokazao nepogrešiv osećaj za vreme što je napravio ovu promenu u karijeri ubrzo posle nuklearne nesreće na Ostrvu Tri Milje u SAD.
Napustio je CEGB 1987. kada je shvatio da pišući može da zaradi mnogo više novca; taku mu se broj objavljenih knjiga povećao na dve godišnje.[2] Procenjuje se da je 1% svih knjiga iz žanra fikcije koje se prodaju u Britaniji napisao Pračet, mada je ovo izračunato pre uspeha knjiga Dž. K. Rouling o Hariju Poteru.
Godine 1998. dobio je Orden Britanske Imperije (Order of the British Empire) za zasluge u literaturi. U svom stilu se našalio: „Pretpostavljam da se `zasluge u literaturi` sastoje u uzdržavanju od pisanja literature.`
Decembra 2007. godine Pračet je objavio da pati od Alchajmerove bolesti.
Serija o Disksvetu se sastoji od 41 knjige, a radi se o serijalu humorističke fantastike gde se parodiraju događaji u diskoidnom svetu koji rotira na leđima četiri velika slona koja stoje na ogromnoj kornjači, koja se zove Veliki A`Tuin i pliva kroz vasionu. Glavne teme parodije uključuju mnoge naučno-fantastične stereotipe, likove iz fantazije, ideje i aluzije na filmove Ingmara Bergmana, Australiju, Kinu, pravljenje filmova, novinsko izdavaštvo, rokenrol muziku, religiju, filozofiju (uglavnom grčku), egipatsku istoriju, trgovinske unije, monarhiju i mnogo toga drugog.