Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Srpski, Mađarski i Engleski
Polovan katalog, izuzetno očuvan.
Izdavač: Muzej savremene umetnosti Vojvodine - Novi Sad,
2010. god.
Broširan povez, 21X18 cm.
48 str. Kunstdruk, ilustrovano
Viktor Vazareli (Victor Vasarely, 1906-1997) je bio teoretičar i najinventivniji praktičar op-arta, važnog pravca u umetnosti 20. veka, poznatog kao optička umetnost. Rođen je u Pečuju, u Mađarskoj, gde nakon završenih studija u Budimpešti upisuje Akademiju Muhej (Műhely), poznatu i kao budimpeštanski Bauhaus. Tamo se upoznaje sa tadašnjim istraživanjima na polju boje i optike koja su sprovodili Borotnjik, Moholi- Nadj (Moholy - Nagy)i Albers, kao i konstruktivisti Maljevič i Kandinski. Posle svoje prve samostalne izložbe u Budimpešti seli se u Pariz 1930. godine i posvećuje analizi grafike, kao i eksperimentima zasnovanim na interakciji oblika i boje u stvaranju iluzije pokreta i trodimenzionalnih prostora.
Jedan od njegovih najpoznatijih radova iz 30-tih godina „Zebra” smatra se najranijim primerom op-arta.
Njegova prva pariska izložba održana je 1944. godine u Galeriji Denise René, u čijem je osnivanju i sam učestvovao. U to vreme bio je prepoznat kao predvodnik grupe autora koji su bili okupljeni oko ove galerije.
Tokom 50-ih godina Vazareli je napisao nekoliko manifesta na temu upotrebe optičkih fenomena u umetničkom kontekstu. Jedan od njegovih najvećih projekata je zdanje Fondacije Vazareli za koje je 1976. u gradu Eks-an-Provans (Francuska) sačinio kompletan arhitektonski projekat, kao i optičke skulpture, ostavljajući iza sebe monumentalnu demonstraciju svojih ideja i estetike.
Njegove inovacije u domenu boje i optičkih iluzija postale su tokom 60-tih i 70-ih deo popularne kulture i izvršile snažan uticaj na savremene umetnike, industrijske i grafičke dizajnere, arhitekte, modne kreatore i mnoge druge stvaraoce. Želeo je da promeni pogled na svet, kao i da odnos umetnosti i društva u celini učini otvorenijim i koherentnijim. Nastojao je da njegova umetnička dela postanu dostupna svima uz moto „Umetnost za sve” .