| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2004-2005
ISBN: 86-7674-056-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Otvorena knjiga 2004-2005 1233 strane
Vatra s neba, Persijanac, Pogrebne igre čine istorijsku trilogiju o Aleksandru Velikom (Aleksandru Makedonskom). Romanima Reno prikazuje njegov život, osvajanja, odnose sa bliskim ljudima i političke posledice njegovih osvajanja.
Trilogija je značajna po tome što ne predstavlja samo vojno-političku biografiju Aleksandra, već pokušava da prikaže ličnost, psihologiju, ambicije i unutrašnje sukobe ljudi koji su se nalazili oko njega.
1. „Vatra sa neba“
Prvi roman prati Aleksandrovo detinjstvo i mladost, od odrastanja na makedonskom dvoru do njegovog stupanja na presto.
Važnu ulogu imaju njegovi roditelji Filip II Makedonski i Olimpijada, čiji složen odnos snažno utiče na Aleksandrovo formiranje. Prikazuje se i njegov susret sa Aristotelom, koji ga obrazuje i upoznaje sa grčkom filozofijom, književnošću i kulturom.
Roman prati razvoj Aleksandrove ambicije, njegovu fascinaciju Ahilom i Homerovom „Ilijadom“, vojnički talenat i sve izraženiju želju za velikim poduhvatima.
Glavne teme: odrastanje, obrazovanje, roditeljski uticaj, ambicija, čast, vojnički talenat, grčka kultura, Makedonija i formiranje ličnosti.
2. „Persijanac“
Drugi roman obuhvata period Aleksandrovih velikih osvajanja i ispričan je iz perspektive Bagoasa, mladog Persijanca koji postaje deo Aleksandrovog dvora.
Kroz Bagoasove oči prikazuju se Aleksandrova osvajanja Persijskog carstva, njegovi vojni pohodi i susreti sa različitim narodima i kulturama.
Posebno se obrađuje Aleksandrova politika povezivanja Makedonaca, Grka i Persijanaca, kao i njegov odnos prema persijskoj tradiciji. Roman prikazuje njegovu fascinaciju Istokom i pokušaj stvaranja šireg carstva koje bi povezivalo različite kulture.
Istovremeno se razvija veoma blizak odnos između Aleksandra i Bagoasa. Renault kroz njihov odnos istražuje privrženost, poverenje, ljubomoru, odanost i emocionalnu zavisnost.
Glavne teme: Aleksandrova osvajanja, Persijsko carstvo, Istok i Zapad, kulturno mešanje, vlast, odanost, prijateljstvo, intimni odnosi, rat i politička ambicija.
3.„Pogrebne igre“
Treći roman počinje Aleksandrovom smrću 323. godine pre nove ere u Vavilonu.
Za razliku od prethodna dva romana, Aleksandar više nije centralni živi protagonist. Njegovo odsustvo postaje pokretač događaja: njegovi generali, naslednici i politički protivnici počinju borbu za nasleđe ogromnog carstva.
Roman prikazuje početak ratova dijadoha, odnosno dugotrajnih sukoba Aleksandrovih naslednika i vojskovođa. Među važnim ličnostima nalaze se Perdika, Ptolemej, Antigon, Seleuk, Kasandar, Olimpijada i Roksana.
Renault pokazuje kako se ideal velikog carstva brzo pretvara u borbu za teritoriju, vojnu moć i političku kontrolu. Aleksandrova ličnost nastavlja da utiče na događaje čak i nakon njegove smrti.
Glavne teme: smrt Aleksandra, nasleđe, borba za vlast, ratovi dijadoha, raspad carstva, političke intrige, dinastija, lojalnost i ambicija.
Celina trilogije
Trilogija se može posmatrati kao priča o usponu, vrhuncu i raspadu Aleksandrovog sveta:
„Vatra s neba“ → formiranje Aleksandra
„Persijanac“ → Aleksandar kao osvajač i vladar
„Pogrebne igre“ → raspad njegovog carstva nakon smrti
Reno posebno zanimljivo prikazuje sudar grčkog, makedonskog i persijskog sveta. Aleksandar nije predstavljen samo kao vojskovođa, već kao čovek koji pokušava da prevaziđe tradicionalne podele između Grka i Persijanaca.
Istovremeno, trilogija govori o univerzalnijim temama: ambiciji, prijateljstvu, ljubavi, odanosti, vlasti, kulturnom identitetu, ratu i posledicama velikih istorijskih ličnosti.
Istorijska vrednost
Iako su romani zasnovani na istorijskim izvorima i obimnom istraživanju, oni su istorijska fikcija, a ne naučna biografija Aleksandra. Reno koristi poznate istorijske događaje, ali unutrašnje misli, razgovore i pojedine lične odnose književno rekonstruiše.
Zbog toga je trilogija naročito korisna za književnu i kulturnu predstavu antičkog sveta, dok konkretne istorijske tvrdnje treba proveravati u istoriografskim izvorima.
Ključne reči
Aleksandar Veliki; Aleksandar Makedonski; Makedonija; antička Grčka; helenizam; Persijsko carstvo; Filip II; Olimpijada; Aristotel; Ahil; Homer; Vavilon; Persepolis; Darius III; Hephestion; Hefestion; Bagoas; Roksana; Ptolemej; Perdika; Seleuk; Antigon; Kasandar; ratovi dijadoha; Aleksandrova osvajanja; makedonska vojska; persijska kultura; grčka kultura; Istok i Zapad; kulturno mešanje; politička vlast; imperija; nasleđe; dinastija; vojna istorija; antička istorija; istorijski roman; istorijska fikcija; ambicija; odanost; prijateljstvo; ljubav; rat; smrt; raspad carstva.