| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1990
ISBN: 86-393-0181-6
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
Autor - osoba Maalouf, Amin, 1949- = Maluf, Amin, 1949-
Naslov Lav afrički / Amin Maalouf ; [prevod Vladimira Mirković-Blažević]
Jedinstveni naslov Léon l`Africain. scr
Ostali naslovi Leon Afrikanac
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1990
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : `August Cesarec`, 1990
Fizički opis 427 str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Blažević, Vladimira Mirković- (prevodilac)
Zbirka Džepna knjiga ; 71
(broš.)
Napomene Prevod dela: Léon l`Africain / Amin Maalouf.
Leon Afrikanac Amina Malufa je istorijski roman iz 1986. godine, napisan kao zamišljena autobiografija Hasana al-Vazana, poznatog kao Lav Afrikanac, putnika, diplomate, geografa i pisca iz doba renesanse. Maluf polazi od stvarne, ali nedovoljno dokumentovane biografije ovog izuzetnog čoveka i oko nje gradi široku pripovest o Mediteranu na prelazu iz XV u XVI vek.
Hasan je rođen u Granadi, u trenutku kada se završava muslimanska vlast u Andaluziji. Posle pada Granade i progona muslimana i Jevreja, njegova porodica odlazi u Fez, a on kasnije postaje trgovac, putnik i diplomata. Putuje kroz Magreb, Saharu, Egipat, Arabiju i Osmansko carstvo, susreće vladare, učenjake, trgovce i pustolove, da bi ga na kraju zarobili sicilijanski gusari i odveli u Rim kao dar papi Lavu X. Tamo prelazi u hrišćanstvo i dobija ime Đovani Leone, odnosno Leon Afrikanac.
Roman je podeljen na četiri velika životna prostora i simboličke etape: Granadu, Fez, Kairo i Rim. Kroz ta mesta Maluf prikazuje svet u previranju: kraj muslimanske Španije, širenje Inkvizicije, uspon Osmanlija, trgovinu preko Sahare, renesansni Rim, verske sukobe i stalno kretanje ljudi, jezika i kultura. Iako govori o dalekoj prošlosti, roman je veoma savremen po temama: izgnanstvo, promena identiteta, sudar i prožimanje civilizacija, verska netrpeljivost, tolerancija, pripadanje i nepripadanje.
Najveća vrednost romana je u tome što Maluf ne piše klasičnu avanturističku biografiju, nego priču o čoveku koji ne može da se svede na jednu veru, naciju ili geografiju. Hasan/Leon pripada i Istoku i Zapadu, i islamu i hrišćanstvu, i Africi i Evropi, ali istovremeno nigde ne pripada potpuno. Zato je Leon Afrikanac roman o granicama, ali i o njihovom prekoračivanju; o istoriji punoj nasilja, ali i o mogućnosti razumevanja među kulturama.
Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u porodici melkitske hrišćanske manjine u Libanu. Studirao je sociologiju i ekonomiju, bio je u svojoj zemlji novinar i ratni reporter, a 1977. emigrirao je s porodicom u Pariz ne želeći da učestvuje u libanskom građanskom ratu. Nastavio je neko vreme da se bavi novinarskim poslom da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na izvrsnom francuskom, koji mu nije maternji jezik. Dobar deo godine provodi u stvaralačkoj izolaciji u svojoj kući na ostrvu Re, na Atlantiku. Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom Krstaški ratovi u očima Arapa (1983), koji su ponovili romani: Leon Afrikanac (1986), Samarkand (1988), Vrtovi svetlosti (1991), Prvi vek posle Beatrise (1992), Baldasarovo putešestvije (2000), Dezorijentisani (2012), a naročito slavni esej Ubilački identiteti (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga Porekla (2004) i Fotelja na Seni (2016), kao i operskih libreta Ljubav izdaleka (2001), Adrijana Mater (2004) i drugih. Za roman Taniosova stena (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler Levantski đerdan (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine. Dobio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej Poremećenost sveta (2009) nagradu „Knjiga i prava čoveka“, za Brodolom civilizacija (2019) nagradu „Danas“ itd. Najveće priznanje doživeo je izborom u Francusku akademiju 2011. godine, među „40 besmrtnika“, gde je nasledio fotelju Kloda Levi-Strosa. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.
Tags: Amin Maluf, Leon Afrikanac, Lav Afrikanac, Hasan al-Vazan, istorijski roman, Granada, Fez, Kairo, Rim, Andaluzija, Inkvizicija, Mediteran, renesansa, islam i hrišćanstvo, izgnanstvo, identitet, tolerancija, susret kultura.
MG P76 (N)