| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Voždovac, Beograd-Voždovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2022
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Knjiga je odlično očuvana,kao nova.
,,Knjiga „Samoupravljači između čekića i srpa: novi muzički narativi u jugoslovenskom samoupravljanju“ sociologa i autora Davora Vidakovića (rođenog 1981. godine) predstavlja jedinstvenu i detaljnu naučnu monografiju koja istražuje istoriju, sociologiju i ideološke sukobe u bivšoj Jugoslaviji kroz specifičnu prizmu — popularnu muziku.
Evo opširnijih i detaljnih informacija o ovom delu:
1. Tehnički podaci o knjizi
• Izdavač: Naučno udruženje „Sociološki diskurs“, Banja Luka.
• Godina izdanja: 2022. godina.
• Obim: Knjiga sadrži 351 stranicu i strukturirana je kroz 14 tematskih poglavlja.
• Povez i oprema: Najčešće se pronalazi u tvrdom povezu, a bogato je opremljena raritetnim i arhivskim fotografijama.
• Stručni tim: Recenzenti i saradnici na knjizi su eminentni stručnjaci, među kojima su prof. dr Nemanja Đukić, slovački antropolog Andrej Mentel i poznati bosanskohercegovački etnomuzikolog Damir Galijašević.
2. Glavna tema i sociološki koncept
Naslov knjige slikovito opisuje poziciju običnog čoveka i umetnika u SFRJ: „čekić“ simbolizuje radničku klasu i fabričke pogone, dok „srp“ simbolizuje seljaštvo i tradicionalni agrarni koren, ali i zvaničnu partijsku ideologiju. Između ta dva simbola razvijao se specifičan jugoslovenski kulturni identitet.
Autor se bavi pitanjem kako je država koja je proklamovala „elitnu socijalističku građansku kulturu“ (operu, balet, partizanske koračnice i angažovani rok) na kraju preplavljena i transformisana pod uticajem novokomponovane narodne muzike i specifičnog pop-folka. Knjiga analizira kako su ti novi muzički narativi zapravo reflektovali postepenu propast samoupravnog socijalizma.
3. Fenomeni i izvođači koje knjiga analizira
Vidaković se ne drži samo suvoparnih socioloških teorija, već zaključke izvodi iz direktnih razgovora sa učesnicima tog doba, analizirajući masovne estradne fenomene:
• Lepa Brena i Slatki greh: Autor Lepu Brenu definiše kao „globalni fenomen“. Ona je bila ultimativni proizvod kasnog samoupravljanja — spajala je zapadni šou-biznis, tradiciju, ekonomski uspeh i jugoslovenski patriotizam u trenutku kada je država već počela da puca po šavovima.
• Južni vetar: Analizira se fenomen ovog muzičkog pokreta koji je predstavljao svojevrsnu estradnu i kulturnu subverziju. Iako ignorisan od strane državnih medija i kritikovan kao „šund“, Južni vetar je zahvaljujući milionskim tiražima pokazao šta „samoupravljači“ zapravo žele da slušaju na svom odmoru i u kafani.
• Sukob narativa: Kako se radnička klasa od ideološki zamišljenog „modernog socijalističkog samoupravljača“ pretvorila u konzumenta masovne folk i pop-folk kulture koja je najavila tranziciju i devedesete godine.
4. Stil pisanja i značaj
Prema rečima etnomuzikologa Damira Galijaševića, Vidaković je uspeo da ozbiljnu naučnu monografiju napiše jezikom koji je izuzetno ilustrativan i pitak za običnog čoveka, bez gubljenja naučne strogosti i argumentacije. Knjiga predstavlja nezaobilazno štivo za sve koje zanima kulturna istorija Jugoslavije, antropologija muzike i način na koji estrada oslikava političke i ekonomske krize jednog društva."