| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 1995
ISBN: 86-355-0227-2
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Dragoljub R. Živojinović
Službeni list SRJ 1995 285 strana, 24 strane s tablama ; 2. dopunjeno izdanje
očuvanost 5-
zpk
Knjiga se bavi odnosima Srbije, Vatikana i Katoličke crkve tokom jednog od najvažnijih perioda evropske istorije — od početka Prvog svetskog rata 1914. do stvaranja i prvih godina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
U središtu istraživanja nalazi se pitanje kako su Vatikan i Katolička crkva posmatrali Srbiju, južnoslovensko ujedinjenje i nastanak nove države, kao i kako su srpska vlada i diplomatija pokušavale da razumeju i utiču na stav Svete Stolice.
1. 1914 — Početak Prvog svetskog rata
Sarajevski atentat i austrougarski ultimatum Srbiji dovode do izbijanja Prvog svetskog rata.
Srbija se nalazi u središtu međunarodne krize.
Ključne reči: 1914, Srbija, Austro-Ugarska, Sarajevo, Prvi svetski rat.
2. Vatikan tokom rata
Vatikan tokom Prvog svetskog rata pokušava da zadrži diplomatski položaj između zaraćenih strana.
Papa Benedikt XV nastoji da promoviše mir i diplomatsko rešavanje sukoba.
Ključne reči: Vatikan, Benedikt XV, neutralnost, diplomatija, mir.
3. Srbija i Vatikan
Srbija, kao pravoslavna država, nalazi se u drugačijem verskom i političkom položaju od većeg dela katoličke Evrope.
Zato su odnosi sa Vatikanom imali značajnu diplomatsku dimenziju.
Ključne reči: Srbija, pravoslavlje, Katolička crkva, Vatikan, diplomatija.
4. 1915 — Srpska katastrofa i povlačenje
Posle velike ofanzive Centralnih sila, srpska vojska i veliki broj civila povlače se preko Albanije.
Stradanje Srbije postaje važno pitanje međunarodne javnosti.
Ključne reči: 1915, povlačenje preko Albanije, Srbija, izbeglice, humanitarna kriza.
5. Srpska diplomatija
Srpska vlada nastoji da tokom rata očuva međunarodnu podršku i predstavi svoje ratne ciljeve velikim silama.
Posebno pitanje postaje budućnost južnoslovenskih zemalja Austro-Ugarske.
Ključne reči: diplomatija, Srbija, saveznici, južnoslovensko pitanje.
6. Jugoslovenska ideja
Tokom rata sve značajnija postaje ideja stvaranja zajedničke države Južnih Slovena.
Tu se ukrštaju različiti politički interesi:
Srbija + Hrvati + Slovenci + međunarodne sile + Vatikan.
Ključne reči: jugoslovenstvo, Južni Sloveni, ujedinjenje, Srbija.
7. Katolička crkva i južnoslovensko pitanje
Za Vatikan je pitanje buduće države bilo povezano i sa položajem katoličkog stanovništva.
Stvaranje države koja bi uključivala veliki broj katolika otvara pitanja:
položaja Katoličke crkve;
crkvene imovine;
školstva;
verske autonomije;
odnosa sa pravoslavnom većinom;
odnosa nove države prema Vatikanu.
Ključne reči: Katolička crkva, katolici, verska prava, autonomija.
8. 1917 — Krfska deklaracija
Predstavnici srpske vlade i Jugoslovenskog odbora postižu dogovor koji postaje važan korak ka stvaranju zajedničke države.
Ključne reči: 1917, Krfska deklaracija, Nikola Pašić, Jugoslovenski odbor.
9. 1918 — Kraj Austro-Ugarske
Austro-Ugarska se raspada.
Nastaju nove države i političke tvorevine, a pitanje južnoslovenskog ujedinjenja ulazi u završnu fazu.
Ključne reči: 1918, Austro-Ugarska, raspad carstva, Južni Sloveni.
10. 1. decembar 1918 — Kraljevina SHS
Proglašeno je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije poznato kao Kraljevina SHS.
Time nastaje nova država koja obuhvata stanovništvo različitih:
vera;
istorijskih tradicija;
političkih iskustava;
nacionalnih identiteta.
Ključne reči: 1918, Kraljevina SHS, ujedinjenje, Srbija, Hrvati, Slovenci.
11. Vatikan i nova država
Za Svetu Stolicu nastanak nove države otvara veoma važno pitanje:
Kako će nova jugoslovenska država postupati prema Katoličkoj crkvi?
Odgovor na to pitanje postaje jedan od osnovnih problema diplomatskih odnosa.
Ključne reči: Vatikan, Kraljevina SHS, Katolička crkva, diplomatija.
12. 1919 — Pariska mirovna konferencija
Nova država učestvuje u stvaranju posleratnog međunarodnog poretka.
Granice, međunarodno priznanje i položaj različitih naroda postaju centralna pitanja.
Ključne reči: Pariz, 1919, mirovna konferencija, granice, međunarodno priznanje.
13. Versko pitanje
Jedan od važnih problema nove države jeste odnos između:
pravoslavaca + katolika + muslimana + drugih verskih zajednica.
Jugoslovenska država mora da pronađe način da reguliše njihov pravni i politički položaj.
Ključne reči: religija, pravoslavlje, katolicizam, islam, verska prava.
14. 1920 — Nova diplomatska situacija
Do 1920. Kraljevina SHS postaje stabilniji međunarodni subjekt, dok Vatikan nastoji da definiše svoj odnos prema novoj državi.
Ključne reči: 1920, Kraljevina SHS, Vatikan, diplomatija, međunarodni odnosi.
GLAVNA HRONOLOGIJA 1914–1920
1914 — Početak Prvog svetskog rata — Srbija i Vatikan
1915 — Povlačenje srpske vojske — Srpska tragedija
1917 — Krfska deklaracija — Jugoslovensko ujedinjenje
1918 — Raspad Austro-Ugarske — Južnoslovensko pitanje
1. decembar 1918 — Stvaranje Kraljevine SHS — Ujedinjenje
1919 — Pariska mirovna konferencija — Nova država
1920 — Konsolidacija Kraljevine SHS — Vatikan i diplomatija
Ključne reči
Vatikan, Sveta Stolica, Srbija, Kraljevina SHS, Jugoslavija, Katolička crkva, pravoslavlje, Prvi svetski rat, Benedikt XV, Nikola Pašić, Jugoslovenski odbor, Krfska deklaracija, Austro-Ugarska, južnoslovensko pitanje, ujedinjenje, diplomatija, Pariska mirovna konferencija, verska prava, katolici, međunarodni odnosi.
Suština knjige
„Vatikan, Srbija i stvaranje jugoslovenske države: 1914–1920“ proučava kako su Srbija i Vatikan reagovali na rat, južnoslovensko pitanje i stvaranje nove države, pri čemu su položaj Katoličke crkve i odnosi između različitih verskih i političkih zajednica bili među ključnim pitanjima novog jugoslovenskog poretka.