ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Jezik: Srpski
Autor: Strani

U dobrom stanju


Egipat u doba Ramzesa / Pierre Montet ; [preveo Željko Klaić]
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1979
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Naprijed, 1979
Fizički opis 315 str. ; 21 cm
Biblioteka Svakodnevni život
Prevod dela: La vie quotidienne en Égypte au temps des Ramsès.
Predmetne odrednice
Egipat -- Kulturna istorija -- 14. v. pre n.e.
Montet, Pierre, 1885-1966 = Monte, Pjer, 1885-1966


Kultura starog Egipta, jedna od najfascinantnijih poznatih kultura, u ovoj je Naprijedovoj seriji, zahvaljujući autoru i sretnim okolnostima, dobila vjerojatno najljepše i najzanimljivije djelo cijele edicije.

Od tro­milenijske povijesti Egipta autor je izabrao razdoblje faraona Setija i Ramzesa (I, II i III), koje započinje oko 1320. godine prije n. e., traje otprilike dvjesto godina i završava velikom obnovom zemlje: podizanjem građevina, spomenika, hramova i naselja razorena provalom Hiksa. Ovo je razdoblje odabrano jer je, nakon kriza, nemira i smutnji, bilo razmjerno mirno, a za njega postoje i brojna svjedočanstva.

Hramove, grobnice i stupove umjetnici su bogato dekorirali nizovima slika koje, poput stripova, ilustriraju prizore iz svakidašnjeg života. Uz oslikane scene, hijeroglifima su ispisane i prave priče te pjesme u slavu bogova, faraona i ljubavi. Upravo je iz te dokumentarne građe sastavljena ova knjiga. Budući da ona sadrži mnogo posve neobičnih detalja, tekst se na mnogim mjestima doima poput pripovijedanja kakva ljetopisca. Premda knjiga djeluje poput romana — autor se unaprijed brani od takva mogućeg „prigovora“ — ona je takva zato što obilje dokumenata omogućuje upravo takvu formu: ništa nije izmišljeno, jer je za sve pronađen oslonac u djelima dekoratera grobnica, hramova i stela, kao i u tekstovima sačuvanih papirusa.

Knjiga je podijeljena na neformalna poglavlja posvećena, među ostalim, sljedećim temama: stanovanje, klima, obitelj, kućna zanimanja, život na selu, umijeća i zanati (tehnologija), život na dvoru, vojska i ratovanje, obredi u hramovima te pogrebne svečanosti — sve to uz obilje neobičnih detalja koji knjigu čine iznimno zanimljivom.

Uz tekstove iz papirusa i druga svjedočanstva autor citira i Herodota, grčkog povjesničara i putnika, dobrog poznavatelja Egipta svoga vremena. Saznajemo mnogo o dužnostima djece prema roditeljima, o slugama i robovima, o hajkama na odbjegle robove i slično. S mnogo pojedinosti opisane su poplave Nila, presudne za agrarnu proizvodnju i fizički opstanak Egipćana, ali i bogat duhovni život naroda, prožet religijom i praznovjerjem, opsesijom smrću i strahom od prolaznosti. Upravo je taj strah potaknuo izgradnju gotovo svih monumentalnih spomenika, građevina i grobnica od granita i drugog trajnog kamena koji su se održali do danas, dok je sve što je služilo svakodnevnom životu gotovo bez traga propalo.

Posebno su zanimljivi opisi pljačkanja grobnica i pljačkaških bandi koje su činili sami graditelji grobnica — zidari i tesari — ali i svećenici, državni činovnici, pa čak i pripadnici policije. No kako pljačkaše, srećom, nikada nisu osobito zanimali pisani dokumenti, sačuvali su se ispisani papirusi, a brojni natpisi u granitu pobijedili su Smrt, kako im je i bilo namijenjeno, te nam danas svjedoče ne samo o onome što je s pljačkašima nestalo nego još više o životu koji je ostavio neizbrisiv trag u ljudskoj povijesti.