| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1981
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Narodna knjiga 1981 315 strana : ilustrovano
očuvanost 4
Knjiga „Pleme Kuči 1684–1796“ je detaljna istorijska studija koja prati razvoj i ulogu plemena Kuči u vreme velikih političkih i društvenih promena na prostoru Stare Crne Gore i Brda. Zasnovana je na domaćim i stranim arhivskim izvorima (venecijanskim, austrijskim, ruskom građom, turskim zapisima, lokalnim predanjima).
Sadržaj i fokus
Položaj Kuča u okviru Brda i njihov odnos prema Crnoj Gori, Piperima, Bratonožićima, Klimentima i drugim susednim plemenima.
Uloga plemena u ustancima protiv Osmanskog carstva, posebno od ustanka 1684. do ujedinjenja sa Crnom Gorom 1796.
Analiza političkih i vojnih struktura, razvoj bratstava, uloga glavarâ, vojvoda i plemenskih saveta.
Odnosi sa Osmanlijama, Mlecima i Rusijom, i postepeno uključivanje Kuča u širu crnogorsku političku celinu.
Detaljan pregled bitke na Krusu (1796) i uloge Kuča u konačnom uklanjanju osmanske vlasti nad Brdima.
Socijalna struktura, ekonomija, organizovanje poreskih obaveza, uloga crkve i pojedinačni biografski portreti značajnih glavarskih porodica.
Značaj knjige
Jedan od najobuhvatnijih naučnih radova o istoriji Kuča u XVIII veku.
Pokazuje proces transformacije plemena od relativno samostalne zajednice ka čvršćem integrisanju u crnogorsku državu.
Nudi bogatu istorijsku rekonstrukciju na osnovu nepoznatih ili teško dostupnih izvora.
Vredno štivo za istoričare, etnologe, istraživače plemenskih organizacija i istorije Crne Gore.
1. POVEZIVANJE SA PAVELOM ROVINSKIM
(P. A. Rovinjski / P. A. Rovinski — „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ i etnografski zapisi o Brdima)
Sličnosti
I jedan i drugi autor vide Kuče kao ključno pleme Brda, poznato po ratničkoj tradiciji i snažnoj plemenskoj koheziji.
Rovinski kao etnograf 19. veka naglašava ulogu bratstava, a Petrović, iako radi kao istoričar, uviđa iste strukturne principe plemenske organizacije.
Kod oboje su važne veze Kuča sa Mletačkom republikom i Rusijom, kao i njihovo specifično neprijateljstvo prema Osmanlijama.
Razlike / dopune
Rovinski delimično idealizuje Kuče, jer koristi usmena kazivanja — Petrović to koriguje arhivskim podacima (naročito venecijanskim i austrijskim).
Petrovićev period (1684–1796) hronološki se poklapa sa delom Rovinskovih interesovanja, ali njegova analiza je više političko-vojna, a ne samo etnografska.
Rovinski opisuje pleme kao celinu u 19. veku, dok Petrović pokazuje kako je do tog modela došlo tokom XVIII veka.
2. POVEZIVANJE SA JOVANOM ERDELJANOVIĆEM
(J. Erdeljanović — „Stara Crna Gora“, „Kuči, Piperi i Bratonožići“)
Sličnosti
I Petrović i Erdeljanović ističu centralnu ulogu bratstveničkog sistema, patrilinearnih veza i tradicije „krvne solidarnosti“ u Kučima.
Oba autora naglašavaju značaj verskog sinkretizma, ulogu manastira i krsnih slava u plemenskoj koheziji.
Erdeljanovićeva etnološka analiza porekla bratstava dopunjuje Petrovićevu istorijsku rekonstrukciju.
Razlike / dopune
Erdeljanović rekonstruiše poreklo plemena i genealogije bratstava, dok Petrović na to dodaje konkretne političke i vojne događaje koji su oblikovali pleme u XVIII veku.
Petrović značajno proširuje oblasti koje Erdeljanović nije dovoljno obradio — pre svega otnoške sa Osmanlijama, ulogu kuckih glavara u međuplemenskoj diplomatiji i proces ulaska Kuča u Crnu Goru 1796.
Erdeljanovićev pristup je antropogeografski i etnološki; Petrovićev je arhivski i istoriografski, sa naglaskom na dokumentima iz Venecije i Austrije.
3. POVEZIVANJE SA LUKOM ŠIBALIĆEM
(L. Šibalić — radovi o istoriji Brda, Kuča, Pipera i Crne Gore 17–18. veka)
Sličnosti
I Šibalić i Petrović se bave istovetnim periodom (XVII–XVIII vek), kao i istim izvornim korpusom (mletački i turski arhivi).
Obojica naglašavaju političku ulogu Kuča u antiosmanskim pokretima, posebno ustanke 1684–1687, 1737–1739, 1788–1790.
Šibalićeve studije o diplomatskim odnosima Brđana sa Mlecima i Rusijom logički prethode Petrovićevom radu i predstavljaju istorijsku osnovu.
Razlike / dopune
Šibalić se više bavi širom istorijom Brda, a Kuči su jedan od segmenata; Petrović ih obrađuje mono-grafski, kao glavni subjekat.
Petrović donosi novu arhivsku građu koju Šibalić nije imao, naročito iz Austrijskog državnog arhiva i ruskih izvora.
Petrović detaljnije analizira bitku na Krusu (1796) i proces integracije Kuča u Crnu Goru, što Šibalić obrađuje više u opštim okvirima.
4. ŠIRA SINTEZA
Kako se Petrovićev rad uklapa u tradiciju proučavanja Kuča
Sa Rovinskim deli interes za kulturne i etnografske strukture plemena.
Sa Erdeljanovićem deli teme porekla, strukture bratstava i plemenske organizacije.
Sa Šibalićem deli istoriografsku okosnicu i arhivski pristup.
Šta je originalni doprinos Petrovića
Hronološki jasna i sistematska analiza perioda 1684–1796.
Upotreba širokog spektra arhivskih izvora, uključujući one slabo korišćene u ranijoj literaturi.
Objedinjava etnološke, vojne, političke i socijalne aspekte u jednu modernu naučnu sintezu.