Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2018
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U dobrom stanju
Kratka istorija Ukrajine / Arkadij Žukovski, Orest Subteljni ; [s ukrajinskog preveli Janko Ramač i Anamaria Ramač Furman]
Jezik srpski
Godina 2018
Beograd : Dan graf, 2018 (Valjevo : Topalović)
Fizički opis 278 str. : ilustr. ; 24 cm
Biblioteka Posebna izdanja / [Dan graf, Beograd]
Prevod dela: Нарис iсторïi Украïни
Tiraž 600
Bibliografija: str. 229-230.
Predmetne odrednice
Ukrajina -- Istorija -- -2017
Žukovski, Arkadij, 1922-2014 = Жуковський, Аркадій, 1922-2014
Subteljni, Orest, 1941-2016 = Субтельний, Орест, 1941-2016
Arkadij Žukovski (1922–2014) diplomirao je u Gracu, doktorirao na Sorboni. Predavao je na Pariškom univerzitetu te na Ukrajinskom slobodnom univerzitetu u Minhenu. Bio je urednik i glavni urednik Enciklopedije ukrajinistike koja je objavljena u Parizu, na engleskom u Torontu, posle proglašenja nezavisnosti i u Ukrajini.
Orest Subteljni (1941–2016) studirao je u Beču i Hamburgu, diplomirao u Filadelfiji, doktorirao na Harvardu. Predavao je istoriju i politologiju na Harvardu, na univerzitetima Hamilton u Njujorku i Jork u Torontu. Njegovo najznačajnije delo, Ukrajina: Istorija, objavljeno je na engleskom, ukrajinskom, nemačkom, ruskom, kineskom i slovačkom jeziku.
Objavljujući Kratku istoriju Ukrajine Žukovskog i Subteljnog, želeli smo da srpskoj naučnoj i ukupnoj javnosti predočimo delo koje o ukrajinskoj istoriji govori s tačke gledišta koja je danas opšteprihvaćena u Ukrajini. Autori polaze od stava da ne postoji jedna „opštesrpska“ istorija i kultura, već da postoje istorije i kulture pojedinih istočnoevropskih naroda, te da se ne može govoriti o novoj, mladoj ukrajinskoj naciji i novoj državi. Njihovo delo zasniva se na stanovištu da su Kijevska država, pravo i kultura bile tvorevina jedne narodnosti, ukrajinsko-rusinske, a vladimirsko-moskovska – druge, velikoruskog.
Sadržaj
Reč izdavača 9
Uvod 11
I Praistorija i rana istorija 13
II Kneževsko doba (IX vek–1349) 21
Političko i socijalno uređenje Kijevske države 32
Podela Kijevske države 34
Galicijsko-volinjska država (1199–1349) 37
III Ukrajina u litvansko-poljsko i poljsko-kozačko doba (početak XIV–1648) 45
Počeci kozaštva 52
IV Doba kozačko-hetmanske države (1648–kraj XVIII veka) 59
Vreme Bogdana Hmeljnickog 59
Hetmanstvo 62
Ruina 64
Doba Mazepe 68
Nestanak autonomije Ukrajine 71
Kraj Hetmanstva 74
Socijalne promene 77
V Ukrajina u sastavu Ruske i Austro-Ugarske imperije...79
Nacionalni preporod Ukrajine (kraj XVIII veka–1917) 79
Buđenje nacionalne svesti 79
Period reformi u Austro-Ugarskoj i Ruskoj imperiji 81
Socijalno-ekonomske promene 83
Rađanje nacionalnog pokreta i socijalizma 84
Razvoj u Zapadnoj Ukrajini 86
Ukrajina za vreme Prvog svetskog rata 92
VI Državni preporod Ukrajine (Ukrajinska država 1917–1920) 95
Ukrajinska Centralna rada 96
Period Hetmanstva 106
Period Direktorije UNR 112
Zapadnoukrajinska Narodna Republika (1918–1923) 121
VII Ukrajina između dva svetska rata (1918–1939) 127
Ukrajinske zemlje pod boljševicima 128
Ukrajinske zemlje pod Poljskom
Ukrajinske zemlje pod Rumunijom
Ukrajinske zemlje pod Čehoslovačkom (Zakarpatje) 143
Ukrajinska emigracija 145
VIII Ukrajina za vreme Drugog svetskog rata (1939–1945) 149
IX Ukrajina posle Drugog svetskog rata (1945–1990) 165
Posleratni staljinski režim (1945–1953) 166
Pokušaji revizije antiukrajinske boljševičke politike. Postepena destaljinizacija (poslestaljinski period 1953–1959) 173
Pojava nove generacije. Nastanak disidentstva. Organizacija pokreta otpora (šezdesete godine XX veka) 178
Radikalizacija nacionalnog pitanja u Ukrajini (sedamdesete godine XX veka) 184
Pojačana ofanziva protiv nacionalnog pokreta u Ukrajini (osamdesete godine XX veka) 189
U potrazi za izlazom 191
Raspad imperije. Obnavljanje državnosti Ukrajine 197
UKRAJINA 1917–2017 / Hronologija 201
Ukrajina posle Drugog svetskog rata 212
Bibliografija 229
Prilozi:
Jaroslav Mudri (978–1054) 231
Najstariji letopis i najstarije književno delo 236
Kralj Danilo Romanovič (1201–1264) 240
Petro Mogila (1596–1647) 245
Bogdan (Zinovij) Hmeljnicki (1595–1657) 248
Ivan Mazepa (oko 1640–1709) 251
Grigorij Skovoroda (1722–1794) 254
Taras Ševčenko (1814–1861) 259
Ivan Franko (1856–1916) 263
Mihajlo Gruševski (1866–1934) 266
Oleksandr Dovženko (1894–1956) 269
Lina Kostenko (1931– ) 274
Napomena prevodilaca 279