Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godine za nezaborav: Hronika pribojskog kraja od praistorije do kraja drugog milenijuma / Tatomir Kojadinović
Priboj 2004. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, 473 strane.
Na predlistu posveta autora.
Knjiga je odlično očuvana.
Hronika pribojskog kraja od praistorije do kraja XX, kako u podnaslovu piše, predstavlja zanimljivo štivo za proučavanje lokalne sredine u opštini Priboj. Rukopis se deli na pet poglavlja: prirodne karakteristike, iz istorijske prošlosti, odlike stanovništva, privredni razvoj i industrijalizacija i peto poglavlje društvene delatnosti i sociološki preporod. Na početku teksta date su uvodne napomene o mestu, granicama, položaju, imenu i komunikacionim vezama...
Donje Polimlje predstavlja deo one longitude Balkanskog poluostrva kojom su se kretale razne osvajačke vojske, bilo koje su išle sa severozapada na jugoistok ili obratno. Priboj, kao uostalom i mnoga druga mesta u rečnim dolinama Srbije poslužila su Cvijiću za onu njegovu čuvenu rečenicu „da smo kuću napravili pored svetskog druma”. U tom delu teksta vidi se sva dramatika istorijskih zbivanja kojima je Priboj obilovao. Na našu nevolju sa tim dramatičnim zbivanjima, istorija Priboja se i završava u XX veku. Može se prigovoriti, da složenost konfesionalnih sukoba nisu do kraja rasvetljeni. Verovatno zato što to prevazilazi mogućnost samo jednog autora. Na žalost, ni drugi istraživači nisu išli mnogo dalje u rasvetljavanju ove problematike. Ostaje i dalje da postavljamo pitanje, kako u nemirnim vremenima da verske razlike prilagodimo normalnim normama ponašanja i života.
Najobimniji deo monografije je o privrednom životu i savremenim zbivanjima u kojima je i sam autor učestvovao. Obimnost ovog dela rukopisa je i razumljiva zbog veoma dinamičnog razvoja opštine u periodu posle Drugog svetskog rata. Impresivan je privredni korak napravio Priboj kada je od skromne varošice od 1.500 stanovnika u periodu industrijalizacije uvećan za oko 15 puta. Taj privredni razvoj podrazumevao je i opšti privredni napredak koji se ogledao u podizanju škola, bolnica, verskih objekata, raznolike infrastrukture, uslova stanovanja, jednom rečju sveopšteg standarda življenja.
Dr Ilija L. Misailović
Naučni saradnik Geografskog instituta „Jovan Cvijić” SANU