pregleda

SMILJANA ĐUROVIĆ - DRŽAVNA INTERVENCIJA U INDUSTRIJI JU


Cena:
790 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac

DjepetoPinokijevCale (6270)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10803

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1986
ISBN: 86-7403-001-7
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

SMILJANA ĐUROVIĆ

DRŽAVNA INTERVENCIJA U INDUSTRIJI JUGOSLAVIJE 1918-1941

Izdavač - Institut za savremenu istoriju, Beograd

Godina - 1986

436 strana

25 cm

Edicija - Studije i monografije

ISBN - 86-7403-001-7

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Predgovor
LIBERALISTIČKI SISTEM PRIVREDE RAZVOJ INDUSTRIJE U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA (1918-1929)
1. Privredna situacija u jugoslovenskim zemljama posle završetka prvog svetskog rata
2. Prirodni, privredni i društveni okviri industrijalizacije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918-1929. godine
3. Industrijska politika 1919-1929.
a) Buržoaski parlamentarizam u uslovima cikličnog privrednog razvoja
b) Problemi administrativnog konstituisanja industrije od strane države
Organizovanje Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
c) Nezadovoljstvo privrednika globalnom politikom države prema industriji ustanovljenje Privrednog saveta (april 1920 - februar 1921)
d) Socijalno-ekonomske odredbe Vidovdanskog ustava i njihovo ostvarivanje (1921-1929)

DIRIGOVANA PRIVREDA
UTICAJ VELIKE EKONOMSKE KRIZE NA ZAVODENJE DIRIGOVANE PRIVREDE I POČETAK PRIVREDNOG PLANA U INDUSTRIJI (1929-1934)
1. Zavođenje diktature kralja Aleksandra i ulazak Jugoslavije u `Agrarni blok` zemalja u Evropi
2. Osnovne karakteristike velike ekonomske krize u svetu i Jugoslaviji (1929-1934)
3. Od Ruzveltovog Nju-Dila do industrijskog protekcionizma i perspektive revolucionarnog izlaska iz krize u Jugoslaviji
4. Jugoslovenska dilema: industrija ili poljoprivreda?
5. Elektrifikacija kao najveći javni rad

DRŽAVA KAO EKONOMSKI FAKTOR
NOVA EKONOMSKA POLITIKA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1935-1940)
1. Privredni program vlade Milana Stojadinovića (1935-1939)
2. Izgradnja grube pruge u Zenici
a) Država i industrija gvožđa
b) Zenica
3. Država interveniše u sukobu rada i kapitala Kolektivni radni ugovori u Zenici 1937-1940. godine
4. Ostvarivanje državne intervencije kod prerade ostalih ruda: bakra, aluminijuma, hroma i dr.
a) Izgradnja električne rafinerije u Borskom rudniku 1936-1938. godine
b) Aluminijum, olovo, cink
5. Državna privredna preduzeća
a) Kolika je bila državna svojina u Kraljevini Jugoslaviji 1934-1940. god.
b) Državni rudnici
c) `Jugočelik` a.d. 1938. godine
d) `Šipad`
e) Vojno-tehnički zavodi
Summary
Napomene
Registar ličnih imena
Registar geografskih imena bobiv
Skraćenice


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Živko Avramovski Velimir Bajkić Vladimir Bakarić Ivo Belin Rudolf Bićanić Stjepan Bosak Branko Bujić Dragiša Cvetković Juraj Demetrović Filip Filipović Oto Frangeš Ljubomir Gođevac Cvetko Gregorić Adolf Hitler Hugo Holzman Herbert Huver Milan Ilić Vlada Ilić Đuro Janković Bogoljub Jevtić Dragoljub Jovanović Pižon Jovanović Aleksandar Karađorđević Pavle Karađorđević Josip Korać Bogdan Krekić Gustav Krup Bogoljub Kujundžić Stevan Kukoleča Josa Lakatoš Milan Lazarević Dušan Letica Vladimir Maček Mijo Mirković Ivan Mohorič Milorad Nedeljković Milan Nedić Nikola Pašić Fran Podbrežnik Stefan Popović Petar Ppović Leon Pretner Milan Radosavljević Stojan Ribarac Franklin Ruzvelt Milivoje Savić Vladimir Skerl Mehmed Spaho Milan Srškić Milan Stojadinović Milan Todorović Juraj Tomičić Živko Topalović Milan Ulmanski Đorđe Vajfert Voja Veljković Vuk Vinaver Milan Vrbanić Nikola Vučo Petar Živković

Lično preuzimanje je moguće na 2 načina:

1. Svakog dana, bilo kad, na mojoj adresi sa Limunda/Kupinda.

2. Svakog radnog dana posle 15h na Zelenom vencu ili Trgu republike.

Šaljem u inostranstvo, primam uplate preko servisa kao što su Pay Pal, RIA, Western Union (otvoren sam i za druge mogućnosti, javite se pre kupovine i dogovorićemo se).

Kao način slanja stavio sam samo Poštu i Postexpress jer sam s njima najviše sarađivao i vrlo sam zadovoljan, ali na Vaš zahtev mogu da šaljem i drugim službama.

Besplatna dostava na knjigama koje su obeležene tako se odnosi samo na slanje preporučenom tiskovinom.

Predmet: 81155633
SMILJANA ĐUROVIĆ

DRŽAVNA INTERVENCIJA U INDUSTRIJI JUGOSLAVIJE 1918-1941

Izdavač - Institut za savremenu istoriju, Beograd

Godina - 1986

436 strana

25 cm

Edicija - Studije i monografije

ISBN - 86-7403-001-7

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Predgovor
LIBERALISTIČKI SISTEM PRIVREDE RAZVOJ INDUSTRIJE U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA (1918-1929)
1. Privredna situacija u jugoslovenskim zemljama posle završetka prvog svetskog rata
2. Prirodni, privredni i društveni okviri industrijalizacije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918-1929. godine
3. Industrijska politika 1919-1929.
a) Buržoaski parlamentarizam u uslovima cikličnog privrednog razvoja
b) Problemi administrativnog konstituisanja industrije od strane države
Organizovanje Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
c) Nezadovoljstvo privrednika globalnom politikom države prema industriji ustanovljenje Privrednog saveta (april 1920 - februar 1921)
d) Socijalno-ekonomske odredbe Vidovdanskog ustava i njihovo ostvarivanje (1921-1929)

DIRIGOVANA PRIVREDA
UTICAJ VELIKE EKONOMSKE KRIZE NA ZAVODENJE DIRIGOVANE PRIVREDE I POČETAK PRIVREDNOG PLANA U INDUSTRIJI (1929-1934)
1. Zavođenje diktature kralja Aleksandra i ulazak Jugoslavije u `Agrarni blok` zemalja u Evropi
2. Osnovne karakteristike velike ekonomske krize u svetu i Jugoslaviji (1929-1934)
3. Od Ruzveltovog Nju-Dila do industrijskog protekcionizma i perspektive revolucionarnog izlaska iz krize u Jugoslaviji
4. Jugoslovenska dilema: industrija ili poljoprivreda?
5. Elektrifikacija kao najveći javni rad

DRŽAVA KAO EKONOMSKI FAKTOR
NOVA EKONOMSKA POLITIKA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1935-1940)
1. Privredni program vlade Milana Stojadinovića (1935-1939)
2. Izgradnja grube pruge u Zenici
a) Država i industrija gvožđa
b) Zenica
3. Država interveniše u sukobu rada i kapitala Kolektivni radni ugovori u Zenici 1937-1940. godine
4. Ostvarivanje državne intervencije kod prerade ostalih ruda: bakra, aluminijuma, hroma i dr.
a) Izgradnja električne rafinerije u Borskom rudniku 1936-1938. godine
b) Aluminijum, olovo, cink
5. Državna privredna preduzeća
a) Kolika je bila državna svojina u Kraljevini Jugoslaviji 1934-1940. god.
b) Državni rudnici
c) `Jugočelik` a.d. 1938. godine
d) `Šipad`
e) Vojno-tehnički zavodi
Summary
Napomene
Registar ličnih imena
Registar geografskih imena bobiv
Skraćenice


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Živko Avramovski Velimir Bajkić Vladimir Bakarić Ivo Belin Rudolf Bićanić Stjepan Bosak Branko Bujić Dragiša Cvetković Juraj Demetrović Filip Filipović Oto Frangeš Ljubomir Gođevac Cvetko Gregorić Adolf Hitler Hugo Holzman Herbert Huver Milan Ilić Vlada Ilić Đuro Janković Bogoljub Jevtić Dragoljub Jovanović Pižon Jovanović Aleksandar Karađorđević Pavle Karađorđević Josip Korać Bogdan Krekić Gustav Krup Bogoljub Kujundžić Stevan Kukoleča Josa Lakatoš Milan Lazarević Dušan Letica Vladimir Maček Mijo Mirković Ivan Mohorič Milorad Nedeljković Milan Nedić Nikola Pašić Fran Podbrežnik Stefan Popović Petar Ppović Leon Pretner Milan Radosavljević Stojan Ribarac Franklin Ruzvelt Milivoje Savić Vladimir Skerl Mehmed Spaho Milan Srškić Milan Stojadinović Milan Todorović Juraj Tomičić Živko Topalović Milan Ulmanski Đorđe Vajfert Voja Veljković Vuk Vinaver Milan Vrbanić Nikola Vučo Petar Živković
81155633 SMILJANA ĐUROVIĆ - DRŽAVNA INTERVENCIJA U INDUSTRIJI JU

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.