ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1971
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Pečat biblioteke, inače veoma dobro očuvano!

Autor - osoba Klaić, Nada
Naslov Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku / Nada Klaić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1971
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Školska knjiga, 1971
Fizički opis XI, 593, IX str. : ilustr. ; 24 cm
Zbirka Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrebiensis
(Karton)
Napomene Bibliografija: str. 540-569
Registri.
Predmetne odrednice Hrvati -- Istorija -- Srednji vek

PREDGOVOR

Ako sam se prihvatila ne baš lake zadaće da u povećoj sintezi prikažem povijest Hrvata do XII. stoljeća, onda sam to učinila prije svega zato što sam smatrala da hrvatskoj historiografiji nedostaje takvo djelo. Na nedostatak je upućivala već sama činjenica da je Sišićeva Povijest Hrvata izašla pred više od četrdeset godina i da prema tome javnost nije imala prilike ni mogućnosti da se u sažetom prikazu upozna s naporima hrvatske i jugoslavenske historiografije od tog vremena. Pokušala sam ispuniti taj zadatak u onom okviru koji mi je nametao i dopuštao karakter, svrha i, osobito, opseg djela. Čitalac će moći razabrati da mi uglavnom nije bilo moguće ulaziti u probleme kojima hrvatska povijest do XII st. doista obiluje. Zato samo dva poglavlja – Dolazak Hrvata i Društvo i gospodarstvo nakon doseljenja – čine u nekim svojim dijelovima izuzetak.
Smatrala sam potrebnim da u povijest Hrvata uklopim – bar u osnovnim crtama – prikaz istarske povijesti do XII st. Dosadašnji pregledi i sinteze hrvatske povijesti nisu istarsku povijest ni dodirivali. Izuzetak je – nipošto slučajno – Historija naroda Jugoslavije I u kojoj je istarsku povijest napisao poseban stručnjak. Nađe li čitalac u spomenutim poglavljima nedostataka neka uzme u obzir činjenicu da je u ovoj opsežnoj sintezi bilo i takvih zadataka koji su bili na granici mogućnosti i snage jednog historičara.
Čitalac će razabrati da se u prikazu hrvatske povijesti – i to u pojedinostima i cjelini – često razlikujem od svojih predšasnika. I to ne samo u društvenoj i gospodarskoj problematici već i u prikazu političke povijesti. To je prije svega zato što je slika hrvatske povijesti do XII stoljeća koju ovdje dajem rezultat ne samo mog shvaćanja historije već i mog odnosa prema izvornom materijalu za razdoblje Trpimirovića. Budući da sam provela kritičku analizu izvornog materijala do XII st. nisam mogla i ne mogu pisati drugačije nego da slijedim –put naučne istine do koje sam došla bilo vlastitom spoznajom bilo na osnovi rezultata dosadašnje historiografije. Upravo u tom zadatku, tj. u spoznavanju naučne istine i u njezinu daljem predavanju javnosti gledam osnovnu zadaću historičara. Zaobilaženje naučne istine, njezino prešućivanje ili poricanje smatram ne samo neispravnim nego i nedostojnim naučenjaka. Stoga se ni u ovom djelu nisam mogla ni željela odreći tog načela.

Sadržaj
Prvi dio
PREGLED NAJVAŽNIJIH IZVORA I HISTORIOGRAFIJE
A. DIPLOMATIČKI IZVORI – ISPRAVE 3
1. Isprave s hrvatsko-dalmatinskoga područja (str. 2) 3
2. Analiza diplomatičkih forma isprava (str. 5.) 6
B. PRIPOVJEDNI IZVORI 13
I. Domaći pisci, svetačke legende i ljetopisi 13
1. Počeci historiografije u dalmatinskim gradovima 13
2. Korčulanski kodeks 16
3. Ljetopis popa Dukljanina 17
4. Historia Salonitana od splitskoga arhiđakona Tome 22
Historia Salonitana maior 26
5. Arhiđakon gorički Ivan 29
6. Qualiter ili tzv. Pacta conventa (PC) 31
7. Splitski anonim I (Pripis kartularu samostana sv. Petra u Selu) 33
8. Splitski anonim II (Luccari-Ljubavac) 34
II. Strani pisci, kronike i ljetopisi 36
1. Bizantski izvori 36
2. Mletački izvori 40
3. Franački izvori 43
4. Ugarski izvori 46
5. Papinski izvori 49
6. Južnoitalski izvori 52 
NOVIJA HRVATSKA I JUGOSLAVENSKA HISTORIOGRAFIJA O OSNOVNIM PROBLEMIMA RANOSREDNJOVJEKOVNE HRVATSKE POVIJESTI
A. OPĆI PRIKAZI I PREGLEDI HRVATSKE POVIJESTI
B. POSEBNA DJELA, RASPRAVE I PRILOZI
1. Iz političke i pravne povijesti Hrvatske i Dalmacije
2. Iz društvene i ekonomske problematike 74
3. Osnovna pitanja iz crkvene povijesti Hrvatske i Dalmacije do XII stoljeća
4. Iz problematike povijesti umjetnosti i arheologije 90
Drugi dio
POVIJEST HRVATA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Uvod
I. Bizant na istočnoj jadranskoj obali (od Justinijana do ahenskoga mira) 99
1. Istra 99
2. Dalmacija od Justinijanove rekonkviste do osnivanja teme 109
II. Dolazak Hrvata na Jadran 126
1. Avarsko-slavenska seoba 126
2. Doseljenje Hrvata 133
III. Prva stoljeća u novoj postojbini 141
1. Organizacija političke vlasti 141
2. Polagano rađanje feudalnoga društva 148
3. Gospodarski proces: polagano razbijanje seljačkih općina i stvaranje vlastelinstava 157
4. Političko-pravni proces nastajanja feudalnih odnosa 162
IV. Stvaranje kneževina 165
1. Franački prodor prema istoku i njegove posljedice. Pojava novih suparnika na Jadranu 165
2. Franačka Istra u italskom kraljevstvu. Rižanski sabor i učvršćenje slavenske općine 175
3. Pokrštenje Hrvata i stvaranje hrvatske kneževine 191
4. Pokušaj ujedinjavanja Panonskih Slavena 208
5. Samostalna neretljanska kneževina 212
V. Na granici Istoka i Zapada 221
1. Trpimirova Hrvatska 221
3. Osnutak ninske biskupije 232
4. Bizantski prodor prema Zapadu i njegove posljedice 239
5. Najzad neovisna Branimirova Hrvatska 250 
VI. Učvršćenje hrvatskog kraljevstva i dalmatinske autonomije 265
1. Ugarska i bugarska opasnost 265
2. Tomislav proširuje državu 275
3. Osnutak splitske metropolije 293
4. Unutrašnji sukobi. Uloga banova suvladara 311
5. Ponovni uspon za Držislava i dinastički rascjep za njegovih sinova 320
6. Dalmacija od razbijanja teme i stvaranja katepanata do autonomije 334
VII. Hrvatska pod sve snažnijim pritiskom feudalnoga partikularizma i papinstva 348
1. Utjecaj novih sila na zbivanja u Hrvatskoj u drugoj polovici XI stoljeća 348
2. Odnos Krešimira IV prema hrvatskim i dalmatinskim gradovima 352
3. Posljedice reformnoga pokreta i borbe za investituru u Hrvatskoj 361
4. Promjene u političkim odnosima kao posljedica borbe za investituru 375
5. Pokušaj konačnog rješenja dinastičkog i dalmatinskoga pitanja u doba Zvonimira 373
VIII. Procvat kulture
1. Glagoljica, slavenski liturgijski i hrvatski književni jezik 395
2. Novi polet reformiranoga redovništva 408
3. Postepeni prijelaz na ranu romaniku 431
IX. Vlastelinstvo i grad u istarskoj kneževini i marki 457
1. Vlastelinstvo 457
2. Istarska gradska općina u borbi za opstanak 469
X. Ponovni uspon neretljanske kneževine u XI stoljeću 474
1. Od Berigoja do Slavca 474
XI. Dolazak nove dinastije 486
1. Smrt Zvonimirova 486
2. Posljednji Trpimirović 489
3. Ladislavovo ostvarenje baštinskoga prava 491
7. Borba za Dalmaciju. Koloman osvaja Zadar (1105. god.) 517
8. Osvrt na vladavinu Trpimirovića. Značenje promjene na prijestolju početkom XII stoljeća 532
POPIS KRATICA 539
POPIS UPOTRIJEBLJENE LITERATURE I IZVORA 540
POPIS SLIKA 565
POPIS KARATA
KAZALO
Nada Klaić (Zagreb, 21. jul 1920 – Zagreb, 2. avgust 1988) bila je hrvatska istoričarka.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gde se odmah zaposlila kao asistent i gde je provela čitav svoj radni vek. Doktorirala je 1947. godine sa disertacijom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. O falsifikatima u povijesti Paga naziv je njene habitilacije iz 1955. godine. Vanredni profesor postala je 1961. a redovni 1969. godine. Na filozofskom fakultetu je predavala istoriju Hrvata u srednjem veku.
Ipak njeno područje proučavanja je znatno šire. Pisala je o doseljenju Slovena na Balkansko poluostrvo, hrvatskim vladarima, vizantijskoj Dalmaciji, srednjovekovnoj Bosni, društvenim previranjima i ustancima u Hrvatskoj, pobunama Matije Ivanića i Matije Gupca, pobuni Krajišnika. Hronološki se njen opseg interesovanja proteže od doseljavanja Slovena na Balkan pa sve do 19. veka. Tema njenih proučavanja bila je i istorija gradova: Zagreba, Koprivnice, Vukovara, Zadra, Jablanca, Trogira. Ukazala je na više falsifikata u diplomatičkoj građi. Jedan je od autora Istorije naroda Jugoslavije I. Dve knjige o istoriji Hrvata u srednjem veku izdvajaju se iz njenog bogatog naučnog opusa.
Da bi ukazali poštovanje prema Nadi Klaić, u Zagrebu su stubovi u Bosanskoj ulici nazvani po njenom imenu. Deda, po ocu, Nade Klaić bio je istoričar Vjekoslav Klaić.
Odabrani radovi
O autentičnosti privilegija trogirskog tipa, 1955.
Postanak plemstva „dvanaestoro plemena kraljevine Hrvatske“, 1958.
Klaić, Nada (1967). Historia Salonitana Maior. Beograd: Naučno delo.
Problem kmetstva na području dubrovačke Astareje, 1971.
Klaić, Nada (1970). „Historijska uloga Neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran”. Makarski zbornik: Zbornik znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju. 1. Makarska. str. 121—168.
Klaić, Nada (1971). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1. izd.). Zagreb: Školska knjiga.
Klaić, Nada (1975). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (2. izd.). Zagreb: Školska knjiga.
Klaić, Nada (1976). Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga.
Klaić, Nada (1976). Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd: Nolit.
Klaić, Nada (1979). „Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior”. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 72–73: 171–198.
Povijest Zagreba. Zagreb u srednjem veku, 1982.
Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, 1983.
Javni život grada i njegovih ljudi, 1985.
Klaić, Nada (1988). „Srednjovjekovna Krbava od Avara do Turaka”. Krbavska biskupija u srednjem vijeku. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. str. 1–9.
Klaić, Nada (1989). Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) (1. izd.). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Klaić, Nada (1994) [1989]. Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) (2. izd.). Zagreb: Eminex.
Klaić, Nada (1990). Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb: Globus.

MG P15 (N)