ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1935
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

SVEĆENIK VLADIMIR TALJERAN

ZRNCA ZA POVIJEST STONA

Izdavač - Štamparija `Jadran`, Dubrovnik

Godina - 1935

118 strana

24 cm

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Ston od najstarijih vremena do god. 1260
Nemanjići i Pape
Stari ston razoren
Crkve iz dobe staroga Stona
a) Crkva sv. Mihajla
b) Crkva sv. Kuzme i Damjana (Vrača)
c) Crkva Gospe od Lužina
Ston od god. 1260-1333.
Ston od god. 1333-1933.
Knežija u Stonu
Utvrđivanje Stona
Gradnja kuća
Ulice i putevi
Crkve i manastiri u Stonu
a) Katedralna crkva sv. Vlaha
b) Crkva Imena Jezusova
c) Crkva sv. Nikole s manastirom
d) Gospa od Naviještenja vulgo `Nuncijata`
e) Porođenje Marijino vulgu `Gospica`
Stare bratovštine u Stonu
Obnova biskupije
Obrana Stona
Izdaja Stona
Solila
Voda
Bolnica i nahodište
Škola iz XIV. vij
Neke oporuke starih Stonjana iz XV. vij.
Zabrana izvoza vina iz Stona
Pomor i nedaće
Pravo pribježišta (jus asyli)
Jedna crtica iz Stona
Euharistički kvngres u Stonu


`Moja `Zrnca` koja u svijet šaljem, nijesu nikakva nova otkrića u povijesti Stona. To su naprosto mali ulomci slavne Stonske prošlosti, koje sam rasijane sakupio i u koliko sam znao i mogao sustavno u neku cjelinu sredio. Nije s ovim povijest Stona ni iz daleka iscrpljena. Htjelo bi se spreme, pa truda i vremena, a da se sve ono što još prašina krije pretrese, hronološki sredi i u nekoj cjelini prikaže. Mnogo se toga blaga još krije u Dubrovačkom arhivu i čeka marljivu ruku, koja bi ga na svijetlo iznijela i tako još bolje osvijetlila slavnu prošlost male, ali u svojoj slavi velike Dubrovačke Republike.

Dosta se je u više prigoda pisalo i raspravljalo o Stonu, ali sve u ustrišcima i komadićima, tako da nemamo ni do danas pa bilo i jednu kratku povijest Stona, što je više puta dalo uzroka kojekakvim pripovijestima i nagađanjima, pa čak i historičnim neistinama, kako sam se u ovom malom prikazu mogao osvjedočiti. To me je najviše potaklo da učinim ovaj poskupac, ne bi li možda tim pokrenuo ili izazvao brčnije pero i sposobniju glavu da nastavi, popuni ili ispravi i u potpunom svijetlu prikaže nekadašnju slavu starodrevnog Stona. Kad bi to doživio za me bi bilo najveće zadovoljstvo po onoj: `Amicus Plato, amicus Cicero, sed magis amica veritas`.

Izvori i knjige s kojim sam se u radnji služio, označeni su na slijedećoj strani, ali moram da napose zahvalim preč. Dn Antunu kan. Liepopili, koji me je na neka od ovih vrela uputio i upozorio. Neka ova moja `Zrnca` budu na veću slavu Božju i sv. Vlaha, a mladim Stonjanima pobuda, da slijede stope svojih pregia, da čuvaju i unapređuju blago koje su im stari namrli. U Dubrovniku, na dan sv. Vlaha 1935.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.