ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2007
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

OČUVANA
TIRAŽ 300 PRIMERAKA
RETKO

Izdavač Danilo Radojević (autorsko izdanje)

Podgorica, 2007,Cetinje Obod
tvrdi povez
str.493 ilustrovano
Monografija o kontroverznoj ličnosti crnogorske povijesti prve polovine XX vijeka, dr Sekuli Drljeviću (1884-1945), autora dr Danila Radojevića, pod naslovom `Sekula Drljević - Politička misao`, pojavila se 2007. godine. Knjiga sadrži studiju D. Radojevića o S. Drljeviću, izbor iz djela ovoga autora i dokumentarne priloge. Njenom pojavom počelo je skidanje tabua koji je dugo trajao u javnosti oko ličnosti i djela S. Drljevića. Razloge takvog odnosa možemo tražiti u jeretičkom djelovanju ovoga pravnika i političara, koji je, posebno između dva svjetska rata, vodio često usamljenu borbu protivu devalviranja crnogorske prošlosti, kulturnog i etičkog nasljeđa, što je, u ambijentu grube asimilacije, izazivalo oštre osude koje i danas traju jer novelirani velikosrpski program i dalje negira postojanje Crnogoraca kao naroda. I komunistička vlast u obnovljenoj Jugoslaviji, u ličnosti i radu S. Drljevića, borca za vraćanje suvereniteta crnogorskoj državi, viđeli su opasnoga protivnika. U negiranju cijelog rada S. Dr­ljevića komunistima je pomogao sam on, zbog njegovog (tragičnog) pok­ušaja da tokom Drugog svjetskog rata zatraži pomoć novih okupatora (italijanske, a zatim njemačke vojne sile) da bi bila obnovljena crnogorska država. Radi onemogućavanja svakog pokušaja objektivnog tretiranja njegove ličnosti i djela, isticano je da je Drljević, kao saradnik Nezavisne države Hrvatske, bio ratni zločinac, iako Odluka Zemaljske komisije Federalne države Hrvatske usljed nedostatka dokaza nikad nije procesuirana, niti je Drljević osuđen. Pošto je značajno djelo S. Drljevića smišljeno predavano zaboravu, cilj ove knjige je da rekonstruiše njegovu političku misao i da današnjim čitaocima približi razvoj Drljevićevih ideja koje su stalni izazov zastupnicima velikosrpskog ideološkog programa i neprijateljima samobitnosti crnogorskog naroda.