Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2011.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Samo su smrti istine: Petrovsko groblje i druge žrtve sela Gojna Gora u ratu 1941-1945. / Milivoje Trnavac
Čačak 2011. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, format 23×22 cm, 171 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
J6
Dokumentarno-memoarski spis podnaslova „Petrovsko roblje i druge žrtve sela Gojna Gora u ratu 1941–1945“, čini šest zasebnih celina na ukupno 170 strana. Kao plod dvogodišnjeg istraživačkog rada, ova spomenica posvećena je svim meštanima, žrtvama mnogobrojnih ratova kao i onima „koji slobodu donosiše“. Recimo i to da je štampana povodom „Drugog pomena taocima“ uhvaćenih tokom akcije nemačkih okupacionih snaga na prostoru Gojne Gore 14. jula 1943. godine, poznate u narodu kao „Petrovska blokada“. Većina njih kasnije će smrtno stradati u zloglasnom beogradskom logoru Banjica.
Uvodni deo knjige pod nazivom „Gojna Gora“ čine tri teksta. „ U kraju – selo na kraju , donosi osnovne podatke o geografskom položaju, granicama, zaseocima, lokalitetima iz prošlosti, glavnim putnim pravcima i administrativnoj pripadnosti kroz vekove. Ove podatke dopunjuje priča o imenu sela, beleška o Zapisu, molitvama i skupovima i rečici Lomnici. U nastavku naslovljenom kao „Prošlost i znamenite ličnosti“ autor pominje 1476. godinu kada se Gojna Gora prvi put pominje u turskim popisnim knjigama, zatim opisuje sudbinu mesta u vekovima ropstva, i konačno događaje tokom poslednja dva veka – doba velikih ljudskih i materijalnih stradanja. Biografije znamenitih Gojnogoraca Arsenija Lome i Sime Radojevića, odnosno opis spomeničkih obeležja i školske zgrade kao retkog spomeničkog zdanja u Srbiji, dovode nas i do trećeg dela „Samo su smrti istine“. Tu se navode žrtve nemačkih i bugarskih okupatora, ali i one nastale kao plod „bratoubilačkog rata“.
Drugi, centralni odeljak knjige — „Petrovska blokada“ — sastavljen je iz pet manjih celina. Koristeći arhivsku građu, literaturu, kao i dela hroničara i memoarista autor je nedvosmisleno ustvrdio da je „velika racija“, odnosno nemačka ofanziva „Morgenluft“, u trajanju od 14. do 22. jula 1943. godine imala za cilj uništenje Štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba – Draže Mihailovića. Uprkos činjenici da se operacija za okupatora nije završila željenim ishodom, veliki broj sela u zaleđu planina Suvovobora, Maljena, Povlena i Medvednika, među kojima i Gojna Gora, doživela su istinsku katastrofu. Mnoga domaćinstva su opljačkana i popaljena, a meštani su ubijani ili kao taoci odvođeni u već pomenuti logor Banjica. Međusobno ukrštajući kazivanja savremenika sa nemačkim obaveštajnim podacima pisac je ukazao i na mogući povod pokolja – „četnički zbor u Gojnoj Gori“.
Manirom iskusnog istoričara, iako to po vokaciji nije, on u obimnom naučnom aparatu, donoseći ispravne i logične zaključke, pokušava da preciznije odredi vreme skupa. U osnovnom tekstu nastavlja da pripoveda kako se zbor pretvorio u narodno veselje, potencira ulogu stanovništva u organizaciji istog, odnosno značaj uhoda i špijuna, istovremeno dajući prikaz pravaca kojim su okupatori krenuli u hvatanja mnogobrojnih meštana, njihovog usmrćivanja, odvođenja u ropstvo, ili ponekog srećnog izvlačenja iz kandži sigurne propasti. Potresnim i pomalo epskim kazivanjem o sudbini Dragutina Kujovića, radiotelegrafiste Vrhovne komande JVuO završava se na 54. strani priča o „Petrovskoj blokadi“, njenim uzrocima, toku i posledicama.
Naredna dva segmenta knjige – „Kazivanja o Petrovskoj blokadi“ i „Petrovsko roblje u logoru Banjica“ – predstavljaju zbirku sećanja 10 savremenika sudbonosnih događaja iz leta 1943. godine, kao i iskaze potomaka 16 talaca odvedenih u banjički kazamat. Na osnovu autentičnih i vrlo potresnih kazivanja čitalac je u mogućnosti da se upozna sa reakcijom stanovništva na okupatorsku akciju odvođenja ljudi iz kuća, sa njiva i livada, drskim i bezobzirnim ponašanjem Nemaca, velikim brojem lokalnih toponima i uopšte slikom čitavog kraja. Svestan da sećanja mogu biti ponekad nepouzdana, jer su nastala nakon manje ili veće vremenske distance, autor je nekoliko puta u napomenama intervenisao ispravljajući neke očigledne nelogičnosti. Ovaj kao i sledeći odeljak dopunjen je kraćim biografijama svih pripovedača.
Iz predgovora
Sadržaj:
Aleksandar Marušić: Potresno kazivanje o Petrovskoj blokadi
I GOJNA GORA
U kraju-selo na kraju
Prošlost i znamenite ličnosti
Samo su smrti istine
II PETROVSKA BLOKADA
Klopka za Dražu
Četnički zboru Gojnoj Gori
Teror nad civilnim stanovništvom
Hvatanje talaca
U spomen Dragutinu Kujoviću
III KAZIVANjA O BLOKADI
Radio stanica „Slobodna Ravnagora“
Četnički vod za vezu
Draža i tajna mesingane kante
Četnički zbor i narodni vašer
Bekstvo sa kopanja
Hvatanje kopača
Hvatanje braće Stjepanovića
Odmazda za Ljotićevca
Telegrafista Dragutin Kujović
Očevo bekstvo i Kujovićeva smrt
IV PETROVSKO ROBLjE U LOGORU BANjICA
Adam Vavović
Ko(n)sta(n)utin Marić
Milan Marić
Milojko Stjepanović
Milorad Stjepanović
Miljko i Miloš Stjepanović
Aleksa Timotijević
Dragan Timotijević
Milija Tomović
Vojimir Trifunović
Jevto Trnavac
Dobrivoje Urošević
Krsta Urošević
Ljubivoje Urošević
Mileta Urošević
Mitar Urošević
Potomci kazivači
V DRUGE ŽRTVE U RATU 1941–1945.
Borci NOP-a
Četnici pripadnici JVO
Civili
Poginuli iz drugih krajeva i sahranjeni u Gojnoj Gori
VI DODATAK
Gojnogorci poginuli u Prvom svetskom ratu
Naredba vojnoupravnog komandanta Srbije od 28. februara 1943. godine
Izvorna narodna pesma iz Gojne Gore
Izvori i literatura
Beleška o autoru