pregleda

Đoka Radak: ratoborac i veliki dobrotvor srpski


Cena:
1.390 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7235)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13562

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Godina izdanja: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 10 tak recenica podvuceno hem. olovkom. Nista strasno! Sve ostalo uredno!

Vladimir Milankov


Đorđe Đoka Radak (Velika Kikinda, 20. avgust 1823 — Velika Kikinda, 31. januar 1906) bio je srpski advokat, posednik i veliki dobrotvor i srpski patriota iz Kikinde.

Biografija
Đorđe Đoka Radak je jedan od najpoznatijih članova stare kikindske porodice Radak.[1] Sin je uglednih i čestitih roditelja, Gliše i Julijane Radak, rođene Tatić (iz Stare Kanjiže u Bačkoj).[2] Osnovnu školu je završio u Kikindi, gimnaziju u Segedinu (ili Subotici?)[3], Debrecinu i Kečkemetu, prava u Bratislavi i Beču. U Požunu je veoma aktivan član srpskog omladinskog društva `Preodnica`. Bio je tokom života sudija u Temišvaru, senator Bašaida i izabrani predstavnik varoši. Jedno vreme radio je kao advokat, a kasnije je bio zemljoposednik.

Đoka je kao jurist u Požunu sa svojim drugovima, dočekao 1848. godine novosadsku deputaciju, koja je nosila srpske zahteve ugarskom Saboru. A nakon Majske skupštine organizator je Velike bune u Kikindi 1848. godine. Primio se da iz Karlovaca ode u rodnu Kikindu i da pozove banatske Srbe da brane `Srpsku Vojvodinu`. Bio je učesnik Majske skupštine u Karlovcima i član Glavnog odbora narodnog pokreta. Kikindu je predstavljao na Blagoveštenskom saboru 1861. godine.

Jedan je od osnivača DZNM „Gusle” 1876. godine. Živeo je i radio izvesno vreme u Beogradu (1878), ali se razočaran vratio u Banat. Pomogao je rođaku Jovanu Radaku da pokrene štampariju. Bio je prvi urednik „Velikokikindskog kalendara” i pisao tekstove za ovo javno glasilo od 1881. do 1887. godine. Pisao je pesme.

Advokatski ispit je položio nakon Mađarske bune u Pešti. Baveći se advokaturom i poljoprivredom stekao je veliko bogatstvo. U braku nije imao poroda, a srodnicima je ostavio samo 20.000 kruna. Kao dobrotvor zaveštao je svoje imanje mnogim srpskim udruženjima. Vrednost Radakove potpore iznosila je čak 225.000 kruna.[4] Tako je pomogao Srpskom učiteljskom internatu, izgradnji Srpske ženske učiteljske škole u Velikoj Kikindi, srpskim zanatlijskim kćerima pri udaji, siromašnim učenicima Srbima i mnogim drugim. Književnom fondu Matice srpske zaveštao je oko 100 knjiga među kojima je bilo i jedinih sačuvanih primeraka.

Njegov direktan potomak je matematičar i pisac Vladislav Radak.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 79899685
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 10 tak recenica podvuceno hem. olovkom. Nista strasno! Sve ostalo uredno!

Vladimir Milankov


Đorđe Đoka Radak (Velika Kikinda, 20. avgust 1823 — Velika Kikinda, 31. januar 1906) bio je srpski advokat, posednik i veliki dobrotvor i srpski patriota iz Kikinde.

Biografija
Đorđe Đoka Radak je jedan od najpoznatijih članova stare kikindske porodice Radak.[1] Sin je uglednih i čestitih roditelja, Gliše i Julijane Radak, rođene Tatić (iz Stare Kanjiže u Bačkoj).[2] Osnovnu školu je završio u Kikindi, gimnaziju u Segedinu (ili Subotici?)[3], Debrecinu i Kečkemetu, prava u Bratislavi i Beču. U Požunu je veoma aktivan član srpskog omladinskog društva `Preodnica`. Bio je tokom života sudija u Temišvaru, senator Bašaida i izabrani predstavnik varoši. Jedno vreme radio je kao advokat, a kasnije je bio zemljoposednik.

Đoka je kao jurist u Požunu sa svojim drugovima, dočekao 1848. godine novosadsku deputaciju, koja je nosila srpske zahteve ugarskom Saboru. A nakon Majske skupštine organizator je Velike bune u Kikindi 1848. godine. Primio se da iz Karlovaca ode u rodnu Kikindu i da pozove banatske Srbe da brane `Srpsku Vojvodinu`. Bio je učesnik Majske skupštine u Karlovcima i član Glavnog odbora narodnog pokreta. Kikindu je predstavljao na Blagoveštenskom saboru 1861. godine.

Jedan je od osnivača DZNM „Gusle” 1876. godine. Živeo je i radio izvesno vreme u Beogradu (1878), ali se razočaran vratio u Banat. Pomogao je rođaku Jovanu Radaku da pokrene štampariju. Bio je prvi urednik „Velikokikindskog kalendara” i pisao tekstove za ovo javno glasilo od 1881. do 1887. godine. Pisao je pesme.

Advokatski ispit je položio nakon Mađarske bune u Pešti. Baveći se advokaturom i poljoprivredom stekao je veliko bogatstvo. U braku nije imao poroda, a srodnicima je ostavio samo 20.000 kruna. Kao dobrotvor zaveštao je svoje imanje mnogim srpskim udruženjima. Vrednost Radakove potpore iznosila je čak 225.000 kruna.[4] Tako je pomogao Srpskom učiteljskom internatu, izgradnji Srpske ženske učiteljske škole u Velikoj Kikindi, srpskim zanatlijskim kćerima pri udaji, siromašnim učenicima Srbima i mnogim drugim. Književnom fondu Matice srpske zaveštao je oko 100 knjiga među kojima je bilo i jedinih sačuvanih primeraka.

Njegov direktan potomak je matematičar i pisac Vladislav Radak.
79899685 Đoka Radak: ratoborac i veliki dobrotvor srpski

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.