pregleda

PO NJIMA SE NIŠTA NEĆE ZVATI Ivan Janković


Cena:
1.200 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (21595)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 47414

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2022
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

SV 24
07326) PO NJIMA SE NIŠTA NEĆE ZVATI , Ivan Janković , Fabrika knjiga Beograd 2022 , Sporedne i sasvim sporedne ličnosti iz srpske istorije 19. veka; Kratki radovi koji čine ovu knjigu nastali su, ako se tako može reći – slučajno. Tokom višegodišnjeg arhivskog rada na pojedinim temama kojima sam se bavio (smrtna kazna; represija; istorija krivičnog prava i kriminologije), nailazio sam na podatke o ljudima i događajima koji sa mojim temama nisu bili u neposrednoj vezi, ali bi mi privukli pažnju, najčešće svojom neobičnošću. Sve te podatke sam beležio, onako, bez nekog određenog cilja i namere. Kada sam nedavno pregledao tako prikupljenu građu, učinilo mi se da ona omogućuje jedan nov uvid u svakodnevni život „običnih“ ljudi u Srbiji 19. veka, pa sam pokušao da iz nje rekonstruišem njihove (individualne i grupne) biografije, makar samo u grubim crtama i uz mnoštvo praznina.

Junaci ove knjige su, kao što stoji u podnaslovu, sporedne ili sasvim sporedne ličnosti u kontekstu svog vremena. O sporednim ličnostima – epizodistima – ima traga u našoj istoriografiji, pa i biografskih odrednica u rečnicima i enciklopedijama. Takvi su, danas sasvim zaboravljeni, činovnici koji su se bavili i književnim poslovima (Zuban, Ćelešević, Vukajlović) ili učestvovali u političkim metežima i antidinastičkim zaverama kojih je u tadašnjoj Srbiji bivalo takoreći stalno (Mrcailović, Belopoljac, Hadži Tripković). Novi podaci o njima koji se sada ovde iznose mogli bi da dopune ili koriguju postojeća saznanja i da utoliko budu od interesa, pa i koristi, za specijaliste.

O sasvim sporednim ličnostima – statistima istorije – nije pisano i o njima i za njih se nije znalo ništa. Među njima ima nekoliko žena: Milakra Klapsoglinica, samohrana majka koja se borila za opstanak i odgajala decu, mada ne sasvim uspešno; Kata Miljković, koju istoričari znaju samo kao „Šugavu Katu“, prostitutku koja je navodno dolazila Vuku Karadžiću, ali koja je i pre i posle te epizode imala svoje ime, svoj život, svoje muževe i decu; Kadivka Jovanović i njene saučesnice, sve osuđene za masovno trovanje muževa u Svilajncu.

U statiste na ovoj pozornici spadaju i jurodivi likovi, kao što su: vrač-varalica Stevan, Ludi Nasta i Ludi Mejo ili kaluđer Evstratije, koji je kastrirao samoga sebe zarad carstva Božijeg. Tu su i „prve kulturne laste“, kako ih je nazvao Branislav Nušić: majstori u Srbiji dotad nepoznatih zanata i veština – odžačari, tipografi, školovane babice – čija je misionarska uloga, po Nušiću, bila da pomognu srpskom društvu u mukotrpnom prelasku „iz faze nekulturnoga doba ka fazi kolike tolike civilizacije‟. Međutim, kada se te laste osmotre izbliza, ispostavi se da nisu bile baš sasvim kulturne.

Epizodistima i statistima je zajedničko to što nisu zapamćeni kao akteri istorije srpskog društva, iako su mu, svaki na svoj način i u skladu sa svojim mogućnostima, doprineli, makar i u beskrajno maloj meri. I zato se – kao što piše u naslovu ove knjige, pozajmljenom od jugoslovenske rok grupe Bijelo dugme – po njima nikad ništa neće zvati, osim, evo, pojedinih ovde sabranih tekstova.

Koliko god „junaci i junakinje“ ove knjige bili različiti po poreklu, zanimanju, društvenom statusu i načinu života, ipak se kroz njihove biografije naziru neke svima zajedničke, jer opšte društvene, okolnosti koje upotpunjavaju sliku svakodnevnog života u Srbiji i, naročito, u Beogradu sredinom pretprošlog veka. Neke od tih opštijih tema su dobro poznate i istražene u našoj istoriografiji, dok su druge dobile mnogo manje pažnje nego što je zaslužuju.
Iz Sadržaja
I. EPIZODISTI
1. Gliša Zuban, pesnik predan poroku pijanstva i nasilju sklon
2. Mihajlo Ćelešević, književnik-denuncijant
3. Jelisej Vukajlović: prilog Prilozima za biografiju
4. Teča Aleksandar (Hadži Tripković), simbol nepotizma i korupcije u ustavobraniteljskoj Srbiji
5. Tasa Belopoljac, dugogodišnji Člen kvarta dorćolskog
6. Doktor Grigorije Ribakov, njegovi poslednji dani i smrt
7. Miloš Mrcailović: primer vertikalne socijalne mobilnosti u Srbiji 19. veka
8. Miloš Sušić, u oltaru sveštenik a u kafani čovek kao i drugi ljudi
9. Dimitrije Crnjanski, njegov život i njegova smrt
II. STATISTI
10. Milakra Klapsoglinica, samohrana majka
11. Katarina-Kata Miljković-Džampić, Šugava
12. Mužootrovnice
13. Ludi Nasta, Ludi Meja i ćopeci-psi
14. Vrač Stevan Vuk Branković Hromi, „čovek skitnica i budala“
15. Autokastrat Evstratije
16. Da li su „prve kulturne laste“ u Srbiji bile kulturne?
17. Beogradski odžakčari, 1839-1915
18. Jovan Zamastil i njegova Rupa
19. Tobdžija Vranjalija i njegova naprasna smrt kod Zlatnog krsta leta Gospodnjeg 1845.
20. Persijanci u Beogradu, 1861-1869
21. Ibrahim-aga Tabak i Tabakibrahimovići
odlično očuvano , mek povez, format 16 x 23 cm , latinica, 241 strana

*** SVAKI ARTIKAL KOJI JE OGLAŠEN OPISAN JE DO DETALJA, NA SVAKO DODATNO PITANJE I ZAKERANJA NEĆETE DOBITI ODGOVOR NEGO BLOK .


CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 6.septembra 2024. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 190din
od 251 g do 500 g 212 din
od 501 g do 1.000 g 225 din
od 1.001 g do 2.000 g 264 din


Predmet: 79123257
SV 24
07326) PO NJIMA SE NIŠTA NEĆE ZVATI , Ivan Janković , Fabrika knjiga Beograd 2022 , Sporedne i sasvim sporedne ličnosti iz srpske istorije 19. veka; Kratki radovi koji čine ovu knjigu nastali su, ako se tako može reći – slučajno. Tokom višegodišnjeg arhivskog rada na pojedinim temama kojima sam se bavio (smrtna kazna; represija; istorija krivičnog prava i kriminologije), nailazio sam na podatke o ljudima i događajima koji sa mojim temama nisu bili u neposrednoj vezi, ali bi mi privukli pažnju, najčešće svojom neobičnošću. Sve te podatke sam beležio, onako, bez nekog određenog cilja i namere. Kada sam nedavno pregledao tako prikupljenu građu, učinilo mi se da ona omogućuje jedan nov uvid u svakodnevni život „običnih“ ljudi u Srbiji 19. veka, pa sam pokušao da iz nje rekonstruišem njihove (individualne i grupne) biografije, makar samo u grubim crtama i uz mnoštvo praznina.

Junaci ove knjige su, kao što stoji u podnaslovu, sporedne ili sasvim sporedne ličnosti u kontekstu svog vremena. O sporednim ličnostima – epizodistima – ima traga u našoj istoriografiji, pa i biografskih odrednica u rečnicima i enciklopedijama. Takvi su, danas sasvim zaboravljeni, činovnici koji su se bavili i književnim poslovima (Zuban, Ćelešević, Vukajlović) ili učestvovali u političkim metežima i antidinastičkim zaverama kojih je u tadašnjoj Srbiji bivalo takoreći stalno (Mrcailović, Belopoljac, Hadži Tripković). Novi podaci o njima koji se sada ovde iznose mogli bi da dopune ili koriguju postojeća saznanja i da utoliko budu od interesa, pa i koristi, za specijaliste.

O sasvim sporednim ličnostima – statistima istorije – nije pisano i o njima i za njih se nije znalo ništa. Među njima ima nekoliko žena: Milakra Klapsoglinica, samohrana majka koja se borila za opstanak i odgajala decu, mada ne sasvim uspešno; Kata Miljković, koju istoričari znaju samo kao „Šugavu Katu“, prostitutku koja je navodno dolazila Vuku Karadžiću, ali koja je i pre i posle te epizode imala svoje ime, svoj život, svoje muževe i decu; Kadivka Jovanović i njene saučesnice, sve osuđene za masovno trovanje muževa u Svilajncu.

U statiste na ovoj pozornici spadaju i jurodivi likovi, kao što su: vrač-varalica Stevan, Ludi Nasta i Ludi Mejo ili kaluđer Evstratije, koji je kastrirao samoga sebe zarad carstva Božijeg. Tu su i „prve kulturne laste“, kako ih je nazvao Branislav Nušić: majstori u Srbiji dotad nepoznatih zanata i veština – odžačari, tipografi, školovane babice – čija je misionarska uloga, po Nušiću, bila da pomognu srpskom društvu u mukotrpnom prelasku „iz faze nekulturnoga doba ka fazi kolike tolike civilizacije‟. Međutim, kada se te laste osmotre izbliza, ispostavi se da nisu bile baš sasvim kulturne.

Epizodistima i statistima je zajedničko to što nisu zapamćeni kao akteri istorije srpskog društva, iako su mu, svaki na svoj način i u skladu sa svojim mogućnostima, doprineli, makar i u beskrajno maloj meri. I zato se – kao što piše u naslovu ove knjige, pozajmljenom od jugoslovenske rok grupe Bijelo dugme – po njima nikad ništa neće zvati, osim, evo, pojedinih ovde sabranih tekstova.

Koliko god „junaci i junakinje“ ove knjige bili različiti po poreklu, zanimanju, društvenom statusu i načinu života, ipak se kroz njihove biografije naziru neke svima zajedničke, jer opšte društvene, okolnosti koje upotpunjavaju sliku svakodnevnog života u Srbiji i, naročito, u Beogradu sredinom pretprošlog veka. Neke od tih opštijih tema su dobro poznate i istražene u našoj istoriografiji, dok su druge dobile mnogo manje pažnje nego što je zaslužuju.
Iz Sadržaja
I. EPIZODISTI
1. Gliša Zuban, pesnik predan poroku pijanstva i nasilju sklon
2. Mihajlo Ćelešević, književnik-denuncijant
3. Jelisej Vukajlović: prilog Prilozima za biografiju
4. Teča Aleksandar (Hadži Tripković), simbol nepotizma i korupcije u ustavobraniteljskoj Srbiji
5. Tasa Belopoljac, dugogodišnji Člen kvarta dorćolskog
6. Doktor Grigorije Ribakov, njegovi poslednji dani i smrt
7. Miloš Mrcailović: primer vertikalne socijalne mobilnosti u Srbiji 19. veka
8. Miloš Sušić, u oltaru sveštenik a u kafani čovek kao i drugi ljudi
9. Dimitrije Crnjanski, njegov život i njegova smrt
II. STATISTI
10. Milakra Klapsoglinica, samohrana majka
11. Katarina-Kata Miljković-Džampić, Šugava
12. Mužootrovnice
13. Ludi Nasta, Ludi Meja i ćopeci-psi
14. Vrač Stevan Vuk Branković Hromi, „čovek skitnica i budala“
15. Autokastrat Evstratije
16. Da li su „prve kulturne laste“ u Srbiji bile kulturne?
17. Beogradski odžakčari, 1839-1915
18. Jovan Zamastil i njegova Rupa
19. Tobdžija Vranjalija i njegova naprasna smrt kod Zlatnog krsta leta Gospodnjeg 1845.
20. Persijanci u Beogradu, 1861-1869
21. Ibrahim-aga Tabak i Tabakibrahimovići
odlično očuvano , mek povez, format 16 x 23 cm , latinica, 241 strana
79123257 PO NJIMA SE NIŠTA NEĆE ZVATI Ivan Janković

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.