Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2016
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Kao nova, nekorišćena
Opsada i pad Konstantinopolja 1453. / Nikolo Barbaro, Leonardo sa Hiosa, Isidor Kijevski ; prevod sa italijanskog (Venecijanskog dijalekta) i latinskog, predgovor, priređivanje i napomene Dejan Acović
Jezik srpski
Godina 2016
Izdavanje i proizvodnja Loznica : Karpos, 2016 (Beograd : Zuhra)
Fizički opis 143 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Acović, Dejan
Biblioteka Fontes / [Karpos, Loznica]
Sadržaj
Dnevnik opsade Konstantinopolja 1453. / Nikolo Barbaro = Giornale dell` assedio di Constantinopoli 1453. / Niccolò Barbaro ; Povest o osvajanju grada Konstantinopolja od strane Mehmeda II : pismo papi Nikoli V, 15. avgust 1453. / Leonardo sa Hiosa = Historia Cpolitanae urbis a Mahumete II captae / Leonardi Chiensis ; Pismo kardinalu Visarionu / Isidor Kijevski = Epistola reverendissimi patris domini Isidori cardinalis Rhuteni scripa ad reverendissimi dominum bassarionem episcopum Tusculanum ac cardinalem Nicenum Bononiaequem legatum
ISBN 978-86-6435-036-5 (broš.)
Napomene Tiraž 300
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Predmetne odrednice Carigrad -- Pad -- 1453
Vizantija -- Istorija -- 15v
Barbaro, Niccolò
Leonardi Chiensis
Isidor, kijevski mitropolit
Opsada i pad megalopolisa na Bosforu 1453. godine jedan je od događaja svetskoistorijskog značaja. Moćni zidovi Konstantinopolja dužine od oko 20 km sagrađeni u 5. veku n. e. i 192 kule koji su tokom deset vekova štitili grad od mnogobrojnih napada, nakon gotovo dvomesečne opsade popustili su pod naletima razorne artiljerije (čija su đulad bila teška i do 600 kg) 29. maja 1453. godine. Nepojmljive scene razaranja i nasilja ispunjavale su dane i sedmice proleća te kobne godine sve do poslednjeg juriša osmanlijske vojske u utorak 29. maja, koji je milenijumsko carstvo smestio u istoriju i stavio tačku na herojsku odbranu grada koju je predvodio poslednji vizantijski car Konstantin XI Paleolog Dragaš.
Tri svedočanstva učesnika u odbrani grada – Nikola Barbara, Leonarda sa Hiosa i Isidora Kijevskog – spadaju među najbitnije istorijske izvore o događaju koji je promenio tok istorije. Prikazi trojice očevidaca, različitih nacionalnosti ali pripadnika latinske kulturne sfere, svaki na svoj način, sa sopstvenom faktografijom, uverenjima i zabludama, doprinose razumevanju niza okolnosti koje su označile kraj srednjeg veka i novu fazu razvoja evromediteranskog prostora. Ovi dragoceni spisi se po prvi put pojavljuju na srpskom jeziku u prevodu sa latinskog i venecijansko-italijanskog Dejana Acovića.