ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Zagreb 1984. Tvrd povez, zaštitni omot, ilustrovano XXVII + 303 strane.
Knjiga je odlično očuvana (kao nova).
V1


Naslov originala:
Viaggio in Dalmazia
dell`abate Alberto Fortis (Venezia, 1774. god)



Knjiga talijanskog prirodoznanca i putopisca Alberta Fortisa Put po Dalmaciji, objavljena u Veneciji 1774. godine, veoma je važan znanstveni i literarni dokument o Dalmaciji u osamnaestom stoljeću. Doživjela je velik evropski uspjeh, izazvala polemike i dugo služila zapadnoevropskim piscima kao vrelo za upoznavanje morlačke egzotike.
Znamenita je i time što je u njoj zabilježena pjesma Hasanaginica, koju je evropski predromantičarski senzibilitet prihvatio kao antologijsku pučku tvorevinu, paradigmatičnu baladu.
Put po Dalmaciji sastoji se od dva dijela: u prvom je opisano zadarsko područje, slijedi najslavnije poglavlje »O običajima Morlaka« — te poglavlja o toku Krke i okolici Šibenika; u drugom dijelu opisani su trogirska i splitska okolica, tok
Cetine, Primorje (tj. Makarska, Neretva,
Metković), te otoci Vis, Hvar, Brač i Rab. U prilogu Puta Fortis donosi i Vrančićevo Putovanje iz Budima u Drinopolje. U ovo izdanje uvrštenje i Dodatak »O otoku Pagu« (preveden s engleskoga) kojega u venecijanskom izdanju nema. Iakoje od prvog objavljivanja prošlo više od dvjesta godina, Fortisovo djelo i danas zadivljuje reportažnom širinom interesa jer obuhvaća sve što je pisac čuo i vidio na svojim putovanjima po Dalmaciji. Vodio je sa sobom crtača koji mu je ilustrirao paleontološke, arheološke i etnografske spise. Jezik mu je slikovit i tečan, bilo da egzaktno govori o građi bračkog mramora, bilo da ironično pripovijeda o praznovjerju paških popova, bilo pak da se pjesnički zanosi homerskom jednostavnošću morlačkih običaja.
Put po Dalmaciji je nezaobilazno djelo u kulturnoj, osobito književnoj, povijesti jadranskoga dijela Hrvatske, a ovo je prvi integralni prijevod toga Fortisova djela u nas.



ALBERTO FORTIS rodio se Padovi
1741, a umro u Bologni 1803. godine Već zarana zanimao se za prirodne znanosti i književnost. Kao mladić stupio je u čuveno padovansko sjemenište, a zatim u augustinski red. Godine 1772. se sekularizirao kako bi se slobodnije bavio istraživačkim radom. Proputovao je velik dio Evrope, a u Dalmaciji je boravio više puta. Rezultat njegovih znanstvenih putovanja u naše krajeve su djela: Ogled i zapažanja o otocima Cresu i Osoru, Put po Dalmaciji, O uzgoju kestena i o njegovu uvođenju u primorsku i unutrašnju Dalmaciju.
Svojim je djelima prvi u Evropi skrenuo pažnju na našu zemlju i osobito na našu narodnu poeziju.