Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Zemun, Beograd-Zemun |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Feliks Kanic SRBIJA ZEMLJA I STANOVNIŠTVO I i II
- Od Rimskog doba do kraja XIX veka -
Srpska književna zadruga Beograd, 1985. godine, tvrd povez, zlatotisak, lux oprema, veći format, ilustrovano, ćirilica.
Knjige su nove, u ORIGINAL KUTIJI.
SRPSKA ISTORIJA
Feliks Filip Emanuel Kanic (1829 — 1904), austrougarski putopisac, arheolog i etnolog i jedan od najvećih poznavalaca jugoistočne Evrope. Bio je kraljevski ugarski savetnik i vitez austrijskog ordena Franje Josifa, nosilac medalje za nauku i umetnost, nosilac srpskog Takovskog ordena i ordena Svetog Save i počasni član Kraljevske saksonske akademije nauka.
Rođen u Budimpešti, u bogatoj jevrejskoj porodici, studirao je umetnost u Beču, a od 1858. godine putovao je po južnoslovenskim krajevima - Dalmaciji, Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj, Bosni i Makedoniji.
Posebno je pažljivo beležio arheološke i geografske podatke i pravio dobre ilustracije arhitektonskih ostataka, crkava, ljudi itd.
Putujući, postao je etnolog južnih Slovena.
Evropi su njegovi radovi bili zanimljivi, jer su prikazivali malo poznate krajeve. U svojim delima opisivao je objekte troslojno: prvo je opisivao lokaciju, zatim davao istorijski aspekt, dok je treći deo sadržao podatke o trenutnom stanju.
Ostali su zabeleženi njegovi putopisi po Levču:
`Nesumnjivo je da političko-administrativna podela Srbije pati od velikih nedostataka, i dugo je postojala namera da se ona zameni celishodnijom. Međutim, stare okružne i sreske celine su se učvrstile u svesti naroda, pa bi promene mogla da sprovede samo jedna popularna vlada umirno vreme. U ovom slučaju, uostalom, čini se mnogo na tome da Levčani lakše gutaju svoju gorku pilulu. Dobili su bolji put do sreskog centra Jagodine. Taj put prolazi južno od Lukara, kod čije se mehane naišlo na neke stare (rimske?) zidine, i kod Dragocveta izlazi na kragujevački put. Radikalska vlada je izišla u susret želji Rekovčana; danas je kao srez uspostavljen stari Levač, izuzev onog dela oko Trstenika, a sedište sreza je Rekovac, sa 1280 stanovnika u 217 domova.`
# 555