pregleda

Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću - Pavao Butorac


Cena:
2.490 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (4107)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7669

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 324
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću, politički pregled - Pavao Butorac

Pavao Butorac (Perast, 26. ožujka 1888. – Dubrovnik, 22. veljače 1966.), hrvatski povjesničar, biskup i teološki pisac. Proučavao je povijest, povijest kulture i umjetnosti Boke kotorske (Opatija Sv. Jurja kod Perasta i dr.) i Dubrovnika.

Životopis
Studirao je teologiju u Zadru. Za svećenika Kotorske biskupije zaređen je 17. srpnja 1910., a za njezina biskupa 6. ožujka 1938. Dubrovačkom biskupijom je upravljao nakon odreknuća Josipa Marije Carevića, a 25. rujna 1950. imenovan je njezinim biskupom ordinarijem, što je ostao do smrti.

Butorac je 29. srpnja 1947. s još šestoricom biskupa (splitsko-makarski biskup Kvirin Klement Bonefačić, beogradski nadbiskup Josip Ujčić, hvarski biskup Mihovil Pušić, skopski biskup i banjalučki apostolski administrator Smiljan Franjo Čekada, generalni vikar i ljubljanski pomoćni biskup Anton Vovk te lavantinski tj. mariborski pomoćni biskup Maksimilijan Držečnik) sa sastanka u Ljubljani potpisao predstavku koju su uputili Predsjedništvu Savezne vlade FNRJ. Predstavka se je ticala raznih stvari, među ostalim i problema u svezi s vjeronaukom. U predstavci su konstatirali da je `Katolička crkva u Jugoslaviji često lišena mogućnosti da vodi brigu o vjerskom odgoju mladeži, da u državnim školama mnogi nastavnici udaraju na same temelje religije time što svojim učenicima i učenicama nameću materijalističko shvaćanje života, govore protiv Boga te jednostrano prikazuju svjetsku i crkvenu povijest ocrnjujući religiju i Crkvu te se vjeronauk u nekim školama uopće ne predaje, a u nekim uz ograničenja koja mu oduzimaju svaku praktičnu važnost. Tamo gdje svećenici radi malog broja djece ili drugih razloga daju mladeži vjersku poduku u crkvi, vjeronauk se zabranjuje, a svećenici se pozivaju na odgovornost i kažnjavaju.`

U predstavci su naglasili da su primijetili kako se nedjeljom `organiziraju skupni školski izleti, udarnički radovi i javna predavanja s ciljem da se školskoj mladeži onemogući obavljanje vjerskih dužnosti` i upozorili kako je broj vjerskih školskih blagdana sveden na minimum.[1]

Travnja 1949. biskupi Pušić, Bonefačić i Butorac te kaptolski šibenski vikar Rudolf Pian poslali su predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Jugoslavenska je se vojska bila smjestila u crkvenim prostorijama, u Biskupskom sjemeništu u Splitu, zbog čega bogoslovi iz tih krajeva nisu se mogli školovati ondje, nego ići drugamo po državi. U predstavci su zatražili da im vojska ostavi barem dio dvorana i da bogoslovskoj školi omogući racioniranje hrane. Vlasti nisu udovoljile, a 1950. predstavku su ponovili, s time da su ju tog puta uputili Titu i Vladimiru Bakariću.[2]

29. lipnja 1950. Pušić, Bonefačić, Butorac i Pian opet su pisali predstavku predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Ovaj put je bila u svezi s otimačinom crkvenih matičnih knjiga. Samovolja komunističkih vlasti u Hrvatskoj išla je dotle da su Crkvi oduzeli matične knjige, pa čak i one isključivo crkvenog karaktera, a nisu ih vratili. Usporedbe radi, u Srbiji su vlasti ble razumnije po tom pitanju: matične su knjige prepisale i ostavile ih župnim uredima. Zbog nepovoljnog rješenja predstavke, sljedeće godine ta je predstavka pisana i Predsjedništvu Vlade FNRJ i predsjedniku Josipu Brozu.[3]

Surađivao je s časopisima Hrvatskom prosvjetom, Narodnim starinama, Bogoslovskom smotrom[4] i drugima. 1964. je dobio počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta.

Glavna djela
Politički i gospodarstveni liberalizam i krčćanstvo, FP 1920
Boka Kotorska od najstarijih vremena do Nemanjića, Tisak Narodne Tiskare, 1927
Gospa od Škrpjela - Our Lady of the Rocks, Naklada Gospa od Škrpjela, 1930
Boka Kotorska nakon pada Mletačke republike do Bečkog kongresa: (1797-1815), 1938
Boka Kotorska prema narodnome pokretu u revolucionarnoj godini: 1848, 1938
Problem Kulture, 1966
sa Srećkom Majićem: Kotor za samovlade (1355-1420) Sv.13 Gospa od Škrpjela, 1999
Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću: politički pregled Sv.15 Gospa od Škrpjela, 2000
Kulturna povijest grada Perasta, Zagreb 2011

☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

☑ Ne saljem u inostranstvo!

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.

Predmet: 71794241
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću, politički pregled - Pavao Butorac

Pavao Butorac (Perast, 26. ožujka 1888. – Dubrovnik, 22. veljače 1966.), hrvatski povjesničar, biskup i teološki pisac. Proučavao je povijest, povijest kulture i umjetnosti Boke kotorske (Opatija Sv. Jurja kod Perasta i dr.) i Dubrovnika.

Životopis
Studirao je teologiju u Zadru. Za svećenika Kotorske biskupije zaređen je 17. srpnja 1910., a za njezina biskupa 6. ožujka 1938. Dubrovačkom biskupijom je upravljao nakon odreknuća Josipa Marije Carevića, a 25. rujna 1950. imenovan je njezinim biskupom ordinarijem, što je ostao do smrti.

Butorac je 29. srpnja 1947. s još šestoricom biskupa (splitsko-makarski biskup Kvirin Klement Bonefačić, beogradski nadbiskup Josip Ujčić, hvarski biskup Mihovil Pušić, skopski biskup i banjalučki apostolski administrator Smiljan Franjo Čekada, generalni vikar i ljubljanski pomoćni biskup Anton Vovk te lavantinski tj. mariborski pomoćni biskup Maksimilijan Držečnik) sa sastanka u Ljubljani potpisao predstavku koju su uputili Predsjedništvu Savezne vlade FNRJ. Predstavka se je ticala raznih stvari, među ostalim i problema u svezi s vjeronaukom. U predstavci su konstatirali da je `Katolička crkva u Jugoslaviji često lišena mogućnosti da vodi brigu o vjerskom odgoju mladeži, da u državnim školama mnogi nastavnici udaraju na same temelje religije time što svojim učenicima i učenicama nameću materijalističko shvaćanje života, govore protiv Boga te jednostrano prikazuju svjetsku i crkvenu povijest ocrnjujući religiju i Crkvu te se vjeronauk u nekim školama uopće ne predaje, a u nekim uz ograničenja koja mu oduzimaju svaku praktičnu važnost. Tamo gdje svećenici radi malog broja djece ili drugih razloga daju mladeži vjersku poduku u crkvi, vjeronauk se zabranjuje, a svećenici se pozivaju na odgovornost i kažnjavaju.`

U predstavci su naglasili da su primijetili kako se nedjeljom `organiziraju skupni školski izleti, udarnički radovi i javna predavanja s ciljem da se školskoj mladeži onemogući obavljanje vjerskih dužnosti` i upozorili kako je broj vjerskih školskih blagdana sveden na minimum.[1]

Travnja 1949. biskupi Pušić, Bonefačić i Butorac te kaptolski šibenski vikar Rudolf Pian poslali su predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Jugoslavenska je se vojska bila smjestila u crkvenim prostorijama, u Biskupskom sjemeništu u Splitu, zbog čega bogoslovi iz tih krajeva nisu se mogli školovati ondje, nego ići drugamo po državi. U predstavci su zatražili da im vojska ostavi barem dio dvorana i da bogoslovskoj školi omogući racioniranje hrane. Vlasti nisu udovoljile, a 1950. predstavku su ponovili, s time da su ju tog puta uputili Titu i Vladimiru Bakariću.[2]

29. lipnja 1950. Pušić, Bonefačić, Butorac i Pian opet su pisali predstavku predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Ovaj put je bila u svezi s otimačinom crkvenih matičnih knjiga. Samovolja komunističkih vlasti u Hrvatskoj išla je dotle da su Crkvi oduzeli matične knjige, pa čak i one isključivo crkvenog karaktera, a nisu ih vratili. Usporedbe radi, u Srbiji su vlasti ble razumnije po tom pitanju: matične su knjige prepisale i ostavile ih župnim uredima. Zbog nepovoljnog rješenja predstavke, sljedeće godine ta je predstavka pisana i Predsjedništvu Vlade FNRJ i predsjedniku Josipu Brozu.[3]

Surađivao je s časopisima Hrvatskom prosvjetom, Narodnim starinama, Bogoslovskom smotrom[4] i drugima. 1964. je dobio počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta.

Glavna djela
Politički i gospodarstveni liberalizam i krčćanstvo, FP 1920
Boka Kotorska od najstarijih vremena do Nemanjića, Tisak Narodne Tiskare, 1927
Gospa od Škrpjela - Our Lady of the Rocks, Naklada Gospa od Škrpjela, 1930
Boka Kotorska nakon pada Mletačke republike do Bečkog kongresa: (1797-1815), 1938
Boka Kotorska prema narodnome pokretu u revolucionarnoj godini: 1848, 1938
Problem Kulture, 1966
sa Srećkom Majićem: Kotor za samovlade (1355-1420) Sv.13 Gospa od Škrpjela, 1999
Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću: politički pregled Sv.15 Gospa od Škrpjela, 2000
Kulturna povijest grada Perasta, Zagreb 2011
71794241 Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću - Pavao Butorac

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.