Godina izdanja: 1976.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: vatikanski koncil-jadranska problematika-Pitanje pripadnosti Srema- Stav prema okupaciji Bosne i Hercegovine

Biskup Štrosmajer i Jugoslovensko Pitanje,Kosta Milutinović *4433*02-2022
vatikanski koncil-jadranska problematika-Pitanje pripadnosti Srema- Stav prema okupaciji Bosne i Hercegovine
Kosta Milutinović autor
izdavač institut za izućavanje istorije Vojvodine 1976.g
Povez karton,latinica,287.strana, format: 24 cm, težina 500.grama
stanje: nekorištena
iz sadržaja:
Od Križanića do Štrosmajera
- Na vatikanskom koncilu
- Ideolog jugoslovenske misli
- Štrosmajer i jadranska problematika
- Štrosmajerovo rusofilstvo
- Pitanje pripadnosti Srema
- Stav prema okupaciji Bosne i Hercegovine
- Štrosmajer i Gledston
- Kult Ćirila i Metodija
- Kontroverzne ocene o Štrosmajeru
* * *
Josip Juraj Štrosmajer, alternativno napisan Josip Juraj Štrosmajer (hrvatski izgovor: [josip juraj ʃtrosmajer]; nemački: Joseph Georg Strossmaier; 4. februar 1815 — 8. april 1905) je bio hrvatski političar, rimokatolički biskup.
Na prvom vatikanskom koncilu (1869 — 1870.) u Rimu bio je jedan od najzapaženijih protivnika neograničene papske vlasti i tom se prilikom istakao kao vičan govornik održavši trosatni govor protiv dogme o papskoj nepogrešivosti, posle kojeg je s manjom grupom biskupa napustio Rim.
Josip Juraj Štrosmajer je rodonačelnik hrvatske ideje jugoslovenstva. Nastavio je da neguje ideje ilirskog pokreta koje su imale za cilj da ilirsko, a potom jugoslovensko, ime posluži kao stepenica na putu ujedinjenja. Pod njegovim vođstvom obnovljena Narodna stranka je došla na vlast i donela program okupljanja jugoslovenskih zemalja Habzurške monarhije. Neki kritičari smatraju da je Josip Juraj Štrosmajer pod firmom jugoslovenstva krio svoje hrvatstvo, pa i velikohrvatstvo.
Kao dvorski kapelan, u periodu od 1849—1859. godine, u doba austrijske kontrarevolucije odlučno je bio na strani bana Jelačića. Od 1860. godine pa narednih 13 godina vođa je Narodne stranke (1860—1873). U doba aktivnog bavljenja politikom smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će svi narodi doći do izražaja. Težio je ujedinjenju južnih Slovena u okviru Austrije pod vlašću Habzburgovaca. Nastojao je Austriji prokrčiti put na slovenskom jugu šireći njenu uticajnu sferu na južnoslovenske zemlje izvan granica austrijske države. Program Štrosmajerove stranke bio je u ovom: „Svi Slaveni (južni) ujedinjeni pod Habzburzima i pod Papom
Radilo se na svesnom prikrivanju činjenica o formi tog jugoslovenstva (tj. jugoslavizma). Sam biskup Štrosmajer je godine 1883, izjavio da su Srbi glavni neprijatelji Hrvata.[2] Štrosmajer jeste propovedao neku vrstu južnoslovenske države, ali pod apsolutnom vlašću habzburške dinastije i katoličke crkve, sa centrom u Zagrebu, BiH kao integralnim delom Hrvatske, Sremom kao delom Hrvatske