pregleda

Sudski proces Tito-Mihailović / Evgenije Jurišić


Cena:
300 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7245)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 11433

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2000.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Beograd 2000. Tvrd povez, 231 strana.
Knjiga je odlično očuvana.


Knjiga Evgenija Jurišića (QC) (1920—1976), kanadskog advokata našeg porekla, o procesu Dragoljubu Draži Mihailoviću, objavljena je na francuskom jeziku pre pola veka u Parizu. O samom piscu zabeležićemo na kraju ovog predgovora više pojedinosti.
Jurišić je počeo svoje pravne studije u Beogradu 1938, završio ih je u Ženevi kao emigrant i iselio se u Kanadu, gde je vršio advokatsku profesiju i u kojoj je postigao najvišu pravničku titulu QC (`Kraljičin pravni savetnik”). Još kao student u Švajcarskoj on je pratio suđenje Mihailoviću u drugoj godini komunističke vladavine. I ceo problem je Jurišića zanimao više kao pravni nego politički problem, jer se on sreće u slučaju Mihailovića sa onim što su ondašnji vladajući komunisti nazivali `pravdom`, mnogo više nego pravom. U stvarnosti, niti je bilo prava, niti pravde. Kao darovit pravnik, Jurišić je mislio da treba da objavi za francusko govorno područje svoje lično mišljenje, tj. kako je on sagledao Mihailovićev proces pred komunističkim sudom.
Mihailovićev proces je bio jedan od najznačajnijih procesa iza ondašnje takozvane gvozdene zavese, u ondanjem prostoru u kome je suvereno vladao Josif Vasarionovič Staljin. Docnije su se slični procesi redali u Bugarskoj, Mađarskoj i drugim istočnoevropskim komunističkim zemljama. Staljinizam nije bio metod samo za kontrarevolucionarne aktiviste, nego je primenjivan i protiv staljinista u komunističkoj Jugoslaviji posle 1948. Dakle načelno, jedan sistem protiv prava i protiv pravde. U slučaju jugoslovenskih takozvanih informbirovaca, to je jasno vidljivo, jer je danas poznato, na osnovu činjenica, da je ogromna većina optuženih za podršku Informbirou u SFRJ bila nevina, i sa pravnog i sa političkog stanovišta.
Jurišić—pravnik ne postavlja se kao zagovornik revanšizma. Iako ne kaže izričito, za Jurišića je istorija završila posao: on se ne bavi pokretom Draže Mihailovića već njegovim sudskim procesom, mada se na početnim stranama može steći utisak da on svedoči u njegovu korist. U tom piščevom uvodu ima nekih pojedinosti koje su najčešće udaljene od faktografije događaja, mada sve to treba razumeti jer su informacije o tom problemu pedesetih godina, u inostranstvu i u emigraciji, bile ili oskudne ili netačne, naročito kad je reč o pojavama i problemima Jugoslavije pre 1941. godine. Ali, s druge strane, kao i autor, i mi smo preživljavali izvesnu evoluciju u gledanju na tu, tada nedavnu, prošlost. Za Evgenija Jurišića bitno je ono što i sam piše u knjizi — ”ispitivanje pravnog problema”...


Jurišić potiče, po ženskoj liniji, iz beogradske trgovačke porodice Anastasa Pavlovića, iz Knez Mihailove ulice, s kraja XIX veka. Sa očeve strane, Jurišići su Prusi koji su se osećali
Lužičkim Srbima. Prvi predak za koga rođaci znaju je Otto Sturm (na našem jeziku Šturm, piše se sa akcentom). Njegova supruga je bila Dankinja. Otova dva sina, Paul i Eugen, kreću u Srbiju kao pruski oficiri da bi učestvovali u ratu Srbije protiv Turske 1876—1877. godine. Pavle (Paul) je završio i Ratnu školu u Nansiju (Francuska) pre nego što je stigao u Srbiju u svojoj dvadeset osmoj godini. Evgeniju (Eugen) je bilo dvadeset i tek je bio izišao iz Vojne akademije. Bili su, dakle, ne samo Lužički Srbi, već i profesionalni vojnici, posvećeni svom vojnom zanatu.
Desimir Tošić (iz Predgovora)




Sadržaj:
Predgovor / Desimir Tošić
Sudski proces Tito —Mihailović
Predgovor
Uvod
Prvi deo: Jugoslavija od 1941. do 1946
Glava I: Građanski rat u Jugoslaviji
Glava II: Ustaše i pokolji Srba
Glava III: Nemačka i italijanska okupacija
Glava IV: Srbi i Hrvati u odnosu na pokret otpora
Glava V: Saveznička politika prema Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata Glava VI: Kraj građanskog rata u Jugoslaviji (1944—1946)
Drugi deo: Sudski proces generalu Mihailoviću
Glava I: Hapšenje generala Mihailovića
Glava II: Razlika u shvatanju krivičnog prava između komunističkih i zapadnih zemalja
Glava III: Sudski proces
Glava IV: Svedoci i dokumenti optužbe i odbrane
Glava V: Ratni zločini
Treći deo: Posledice osuđivanja
Glava I: Domet sudskog procesa generalu Mihailoviću
Glava II: Međunarodni domet sudskog procesa generalu Mihailoviću
Završni zaključci
Aneksi
Beleška o autoru










Ovde unesite uslove koji su specifični za vas kao prodavca:
kako da se izvrši uplata,
kada i gde je lično preuzimanje ako ga nudite i sl.
Jednom uneti uslovi prodaje su isti na svim predmetima.č

Predmet: 69196005
Beograd 2000. Tvrd povez, 231 strana.
Knjiga je odlično očuvana.


Knjiga Evgenija Jurišića (QC) (1920—1976), kanadskog advokata našeg porekla, o procesu Dragoljubu Draži Mihailoviću, objavljena je na francuskom jeziku pre pola veka u Parizu. O samom piscu zabeležićemo na kraju ovog predgovora više pojedinosti.
Jurišić je počeo svoje pravne studije u Beogradu 1938, završio ih je u Ženevi kao emigrant i iselio se u Kanadu, gde je vršio advokatsku profesiju i u kojoj je postigao najvišu pravničku titulu QC (`Kraljičin pravni savetnik”). Još kao student u Švajcarskoj on je pratio suđenje Mihailoviću u drugoj godini komunističke vladavine. I ceo problem je Jurišića zanimao više kao pravni nego politički problem, jer se on sreće u slučaju Mihailovića sa onim što su ondašnji vladajući komunisti nazivali `pravdom`, mnogo više nego pravom. U stvarnosti, niti je bilo prava, niti pravde. Kao darovit pravnik, Jurišić je mislio da treba da objavi za francusko govorno područje svoje lično mišljenje, tj. kako je on sagledao Mihailovićev proces pred komunističkim sudom.
Mihailovićev proces je bio jedan od najznačajnijih procesa iza ondašnje takozvane gvozdene zavese, u ondanjem prostoru u kome je suvereno vladao Josif Vasarionovič Staljin. Docnije su se slični procesi redali u Bugarskoj, Mađarskoj i drugim istočnoevropskim komunističkim zemljama. Staljinizam nije bio metod samo za kontrarevolucionarne aktiviste, nego je primenjivan i protiv staljinista u komunističkoj Jugoslaviji posle 1948. Dakle načelno, jedan sistem protiv prava i protiv pravde. U slučaju jugoslovenskih takozvanih informbirovaca, to je jasno vidljivo, jer je danas poznato, na osnovu činjenica, da je ogromna većina optuženih za podršku Informbirou u SFRJ bila nevina, i sa pravnog i sa političkog stanovišta.
Jurišić—pravnik ne postavlja se kao zagovornik revanšizma. Iako ne kaže izričito, za Jurišića je istorija završila posao: on se ne bavi pokretom Draže Mihailovića već njegovim sudskim procesom, mada se na početnim stranama može steći utisak da on svedoči u njegovu korist. U tom piščevom uvodu ima nekih pojedinosti koje su najčešće udaljene od faktografije događaja, mada sve to treba razumeti jer su informacije o tom problemu pedesetih godina, u inostranstvu i u emigraciji, bile ili oskudne ili netačne, naročito kad je reč o pojavama i problemima Jugoslavije pre 1941. godine. Ali, s druge strane, kao i autor, i mi smo preživljavali izvesnu evoluciju u gledanju na tu, tada nedavnu, prošlost. Za Evgenija Jurišića bitno je ono što i sam piše u knjizi — ”ispitivanje pravnog problema”...


Jurišić potiče, po ženskoj liniji, iz beogradske trgovačke porodice Anastasa Pavlovića, iz Knez Mihailove ulice, s kraja XIX veka. Sa očeve strane, Jurišići su Prusi koji su se osećali
Lužičkim Srbima. Prvi predak za koga rođaci znaju je Otto Sturm (na našem jeziku Šturm, piše se sa akcentom). Njegova supruga je bila Dankinja. Otova dva sina, Paul i Eugen, kreću u Srbiju kao pruski oficiri da bi učestvovali u ratu Srbije protiv Turske 1876—1877. godine. Pavle (Paul) je završio i Ratnu školu u Nansiju (Francuska) pre nego što je stigao u Srbiju u svojoj dvadeset osmoj godini. Evgeniju (Eugen) je bilo dvadeset i tek je bio izišao iz Vojne akademije. Bili su, dakle, ne samo Lužički Srbi, već i profesionalni vojnici, posvećeni svom vojnom zanatu.
Desimir Tošić (iz Predgovora)




Sadržaj:
Predgovor / Desimir Tošić
Sudski proces Tito —Mihailović
Predgovor
Uvod
Prvi deo: Jugoslavija od 1941. do 1946
Glava I: Građanski rat u Jugoslaviji
Glava II: Ustaše i pokolji Srba
Glava III: Nemačka i italijanska okupacija
Glava IV: Srbi i Hrvati u odnosu na pokret otpora
Glava V: Saveznička politika prema Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata Glava VI: Kraj građanskog rata u Jugoslaviji (1944—1946)
Drugi deo: Sudski proces generalu Mihailoviću
Glava I: Hapšenje generala Mihailovića
Glava II: Razlika u shvatanju krivičnog prava između komunističkih i zapadnih zemalja
Glava III: Sudski proces
Glava IV: Svedoci i dokumenti optužbe i odbrane
Glava V: Ratni zločini
Treći deo: Posledice osuđivanja
Glava I: Domet sudskog procesa generalu Mihailoviću
Glava II: Međunarodni domet sudskog procesa generalu Mihailoviću
Završni zaključci
Aneksi
Beleška o autoru










69196005 Sudski proces Tito-Mihailović / Evgenije Jurišić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.