Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
SJEĆANJA Uspomene na valjane Srbe Bosanskog broda i okoline
Mihailo Pantić
Kao NOVO
Autorsko izdanje
Autor - Mihailo Pantić
Broširan povez, 21 cm, 183 strane, ilustrovano.
Sećanja
Brod (ranije Srpski Brod, prije rata Bosanski Brod) je naseljeno mjesto na krajnjem sjeveru Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Save, y BiH. Administrativni je centar istoimene opštine.
Brod
Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, 2009.jpg
Brod viđen iz Slavonskog Broda
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država
Bosna i Hercegovina
Entitet
Republika Srpska
Opština
Brod
Osnovan
podjela jedinstvenog Broda u dvije administracije, posavsku i slavonsku 1739. godine
Stanovništvo
— 2013.
Pad 7.637 (RZS)
Pad 7.961 (AGS)
Geografske karakteristike
Koordinate
45° 08′ 41″ SGŠ; 18° 00′ 23″ IGD
Vremenska zona
UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Brod na mapi Bosne i HercegovineBrodBrod
Brod na mapi Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj
74450
Pozivni broj
053
Srpska pravoslavna crkva Pokorva Presvete Bogorodice u Brodu. U Otadžbinskom ratu 1992. godine je srušena od velikohrvatskih okupatora
Spomenik poginuli borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.
Natpis pored spomenika poginulim borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.
Spomenik generalu Slavku Lisici, oslobodiocu Broda od velikohrvatskih okupatora
Na popisu stanovništva 2013. godine, Brod je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske imao 7.637 stanovnika[1], a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 7.961 stanovnika[2].
Geografija
Istorija Uredi
Staro doba Uredi
Istorija Broda i naselja u njegovoj okolini datira još iz bronzanog doba, oko 1600. godine prije naše ere. Na mjestu na kojem je danas smješten jedan dio postrojenja rafinerije nafte RS, nalaze se pod zemljom ostaci relativno velikog naselja iz pradavnih vremena. To mjesto narod je nazivao Pekarusa. Stanovnici Pekaruse pripadali su velikom panonskom narodu. Svoje tragove na ovim prostorima ostavili su i stari Rimljani. Na mjestu današnjeg Broda, postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonija. Kako i sama riječ Marsonija podsjeća na Mars — rimskog boga rata — tako ni Marsonija nije bila samo civilno i trgovačko naselje, nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije, nalazila se na mjestu današnje Slavonsko-Brodske tvrđave, a dio naselja bio je i na desnoj strani. Pisani dokumenti u kojima se Brod prvi put spominje datiraju iz 365. godine, što govori o činjenici da je ovaj grad star 1635 godina.
Tursko i Austrougarsko carstvo Uredi
Po redu starosti, u okolici Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće, koji se u izvještajima Marijana Maravića spominju 1648. To tursko utvrđenje zvano Busud, je 1716. godine `oplenio` austrijski general Petraš.[3] Jedinstveni Brod tek je 1739. godine podijeljen u dvije administracije, posavsku i slavonsku. Desna obala postala je dio turskog a lijeva austrijskog carstva. Godine 1850-e, u Brodu je živjelo 700 stanovnika.
Svoj relativno veliki uspon Brod je doživio u prvim godinama 19. vijeka. U to doba bio je to trgovački centar i važna tačka na raskršću dva carstva. Padom Napoleona, Brod će izgubiti svoj strateški značaj. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada je i Brod postao dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Brodu.
Prva javna biblioteka u Brodu je osnovana 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novoprisajedinjenim pokrajinama.
Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je svečano stavljena u upotrebu 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Avganistanu, podigavši je u pseudomavarskom stilu. Najstarijim objektom koji je sagrađen u tom stilu, a koji je sačuvan, smatra se Vijećnica u Sarajevu. Nažalost, stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Brodu je bila sve do svršetka Drugog svjetskog rata najveći prometni čvor u BiH.
Dana, 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Broda prema Derventi i Žepču. Prva srpska pravoslavna crkva sagrađena je u Brodu 1894. godine. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. vijeku.
Jedan od interesantnih podataka je da je Brod zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Zanimljivo je i to da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti automobil marke „Ford“ i to je ujedno bio prvi automobil u Brodu. Prvi aero-miting u Brodu je bio 1912. godine. On je bio priređen samo 9 godina pošto se prvi avion podigao iznad zemlje. Naselje na desnoj obali Save službeno je prozvano Bosanski Brod u ranu jesen 1878. godine, i ovo ime je zadržao sve do kraja 20. vijeka.
Drugi svjetski rat Uredi
Saznajte više
Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije.
U Bosanskom Brodu naoružane grupe železničara Hrvata napale su 11. aprila 1941. godine jugoslovenske službenike. `Na sve strane začula se pucnjava iz pušaka, a Hrvati frankovci počeli su likovati, skupljati se u veće grupe i naoružavati`.[4] Aprila iste godine iz Bosanskog Broda i okolnih sela uhapšeno je oko 70 Srba.
Bosanski Brod je prvi grad u porobljenoj Evropi, koji je 13. aprila 1941. godine oslobođen, i to od pripadnika Jugoslovenske kraljevske vojske. Pukovnik Dragoljub Draža Mihajlović je dobio naređenje od komadanta armije, da svojim tek formiranim Brzim odredom tu dejstvuje.[5]
Dana 19. maja 1941. godine ustaše su uhapsile sveštenika Iliju Berića iz Bosanskog Broda.[6]
U Bosanskom Brodu, zaprećeno je Srbima da će biti internirani u logore ako ne budu prešli u katolicizam.[7][8]
Saveznička avijacija sastavljena od 180 aviona bombardovala je Bosanski Brod 27.jula 1944. godine.[9]
Odbrambeno-otadžbinski rat 1992–1995. Uredi
Detaljnije: Zločin u Bosanskom Brodu 1992.
Stanovništvo
Mesne zajednice 1991.
Privreda
Sport
Gradovi pobratimi
Znamenite ličnosti Uredi
Duško Trifunović, (književnik i pesnik)
Živko Savković, (književnik i pesnik)
Sima Lazić Lukin, (publicista, novinar i književnik)
Voja Čolanović, pisac, novinar, i prvi urednik Naučnog programa Televizije Beograd [13]
Žarko Vidović, (narodni heroj u Drugom svetskom ratu)
Milan Gorkić, (sekretar CK KPJ)
Ljupko Petrović, (fudbalski trener)
Braca Petrov, (partijski radnik u Drugom svetskom ratu)
Đuro Basler, (istoričar, arheolog i konzervator)
Ljiljana Molnar-Talajić, (operska diva)
Marinko Soldo, (pesnik i esejista)
Irena Mulamuhić (glumica)
Sead Mašić, (fudbaler)
Edin Mujčin, (fudbaler)
Dejan Lukić,14-godišnji dečak čiji je projekat NASA prihvatila za lansiranje nano satelita u Zemljinu orbitu.[14]
Istorija bosne i hercegovine