Cena: |
Želi ovaj predmet: | 7 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Zemun, Beograd-Zemun |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Jezik: Srpski
Autor: Strani
DRUGAČIJI TITO Friedrich Hieronimus von Jodl
- Istorijska farsa u tri čina -
Izdavač Đorđe Traživuk, ne piše godina izdanje, uopšte, podaci sa interneta su šturi.
Na poleđini predlista piše:
`Posvećeno znanim i neznanim drugovima iz službe ŠTAZI...Onima koji čitaju, da ne zamere - sve je ovo samo posao.`
Ispod toga piše: Frankfurt na Majni, 19. oktobra 1956. godine.
U uvodu, izdavač je naveo sledeće:
`Dragi čitaoče, na ugled Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika Jugoslavije posebno su uticala dva istorijska događaja. Prvi je bio susret sa engleskim ministrom Čerčilom u Napulju 1944., pred završne operacija antihitlerovske koalicije, dok je drugi bio istorijsko `ne` Josifu Visarionoviču Staljinu 1948.
Ta dva događaja su izuzetno doprinela ugledu Tita u svetskoj, a naročito domaćoj javnosti, jer je Tito, zahvaljujući besomučnoj propagandi prikazivan kao lukaviji političar od ratnog egneskog premijera, kao i hrabar i nepokolebljiv u razgovorima sa Staljinom.
Da li je bilo baš tako?
Čitajući tekst koji sledi možda ćete ova dva istorijska događaja videti iz drugog ugla.`
Lica koja se pominju u knjizi:
Engleski oficir, Vilijam
Čerčil
Tito
Staljinova ađutantkinja
Staljin
Titova ađutantkinja
Ambasador SSSR-a, drug Kuznjecov
Autor je pisao pod tim pseudonimom, ali je njegovo pravo ime Johans Merling Štralke, rođen u Lajbnicu 1909. godine, u porodici imućnih roditelja, čuvenoj po proizvodnji muzičkih instrumenata.
Štralke se školuje u Beču, pridružuje se političkim grupacijama širokog spektra, sarađuje sa vojnom obaveštajnom službom, u činu kapetana odlazi na ruski front.
Tokom 1942. godine biva zarobljen i deportovan u Sibir.
Oslobođen je 1947. godine, odlazi zatim u Lisabon.
Kasnije će se pojavljivati u kriznim žarištima po Koreji, Južnoj Africi, Argentini.
Sa svih tih mesta ostavio je zanimljive eseje, putopise i novele.
Penzionisao se 1972. godine i nastanio na obali Balatona, pod imenom Šandor Pišta Erdeljani. Na svom imanju gajio je kruške. Meštani ga pamte kao vrednog i tihog čoveka, uvek spremnog da kaže nešto nesvakidašnje, a korisno, o gajenju krušaka....
Pažnju sam posvetila opisu knjige, jer je retko u prodaji, a istorijskog je karaktera i po sadržaju vredi opširnog opisa.
istorija, tito, štazi, obaveštajne službe, ww2
# 66