Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
U skupini pisanih povijesnih izvora, kanonske vizitacije pripadaju u sam vrh po svojem značenju, objektivnosti i sadržaju. One imaju veću vrijednost za područja Hrvatske zbog slabo očuvanih drugih pisanih izvora. Stoga je njihovo objavljivanje prvorazredan projekt koji će unijeti mnogo znanja, istine i svjetla u prošlost Slavonije, Baranje i Srijema.
Biskupske su kanonske vizitacije bile plod povremenih posjeta biskupa ili njihovih delegata po župama na području svoje biskupije u svrhu nadzora i uvida u stvarno stanje župe te davanja mjera za otklanjanje i poboljšanje vjerskog života vjernika. Vizitacije su se obavljale povremeno te su u početku bile općenitije i kraće, da bi se početkom 19. st. ustalile određene forme i obrasci te detaljno obuhvatile cjelokupno poslovanje župe. Predmet vizitacija bio je uvid u sjedište župe i njezinih filijala, župnika i drugih crkvenih osoba, stanovništva, crkvenih i školskih zgrada, učitelja i školske djece, primanja crkvenih službenika, groblja, križeva, kapelica i kipova te, dakako, crkava i svih drugih vjerskih aktivnosti te običaja puka.
Kanonske su vizitacije osobito dragocjen prvorazredni pisani izvori za crkvenu povijest. No budući da je crkva u prošlosti imala utjecaja i djelovala na cjelokupan život, one imaju daleko šire značenje kao izvori za demografiju, kulturu, umjetnost, običaje, arhitekturu, a pružaju i gospodarsku sliku vremena i područja.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga XI. – GENERALNO KAZALO za I. – X. knjigu
KANONSKE VIZITACIJE knjiga XI. – GENERALNO KAZALO za I. – X. knjigu
Urednik: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2012.
Nakon svake knjige donijeli smo barem dva osnovna kazala: kazalo imena i mjesta te kazalo predmeta i ustanova kako bi korisnik u svakoj knjizi lakše i brže pronašao pojam koji želi. Nakon objavljivanja cjelokupnog područja u vremenu od prvih sačuvanih kanonskih vizitacija pa do sredine 19. stoljeća nametnula se potreba da se za cjelokupno gradivo donese jedno generalno kazalo tj. za svih deset objavljenih knjiga na jednom mjestu u jednoj knjizi. Time će se olakšati korisnicima da ne trebaju gubiti vrijeme pretražujući pojedine predmete po raznim knjigama nego da dobiju informaciju u jednoj knjizi za svih deset knjiga
KANONSKE VIZITACIJE knjiga X. – ĐAKOVAČKO PODRUČJE 1751.-1833.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga X. – ĐAKOVAČKO PODRUČJE 1751.-1833.
Prepisao, preveo i priredio: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2011.
U ovoj X. posljednjoj knjizi objavljuju se kanonske vizitacije za đakovačko područje nekadašnje Bosanske ili Đakovačke biskupije od 1751. do 1833. godine na izvornom latinskom jeziku i usporednom hrvatskom prijevodu. Radi se u strogom smislu o području Đakovačkog biskupskog vlastelinstva.
U knjizi su obuhvaćene kanonske vizitacije župa: Đakovo, Vrbica, Gorjani, Vrpolje, Semeljci, Levanjska Varoš, Drenje, Punitovci, Piškorevci i Trnava.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga IX. – BRODSKO PODRUČJE 1730.-1833
KANONSKE VIZITACIJE knjiga IX. – BRODSKO PODRUČJE 1730.-1833
Prepisao, preveo i priredio: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2010.
U ovoj IX. knjizi Kanonskih vizitacija donosi se izvorni latinski tekst i usporedni hrvatski prijevod kanonskih vizitacija Brodskog područja od 1730. do 1833. godine. Brodsko područje protezalo se na zapadu od Sibinja do Štitara na istoku te na jugu od rijeke Save prema sjeveru do Vrhovina te je do 1780. godine pripadalo zagrebačkoj biskupiji a tada je pripojeno Bosanskoj ili Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji. Posebno treba istaknuti da ove vizitacije obuhvaćaju najveći dio područja pod Vojnom granicom što daje posebno značenje i u vjerskom životu tog područja.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VIII. – VINKOVAČKO-VUKOVARSKO-ILOČKO PODRUČJE 1768.-1840.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VIII. – VINKOVAČKO-VUKOVARSKO-ILOČKO PODRUČJE 1768.-1840.
Prepisao, preveo i priredio: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2010.
Iz predgovora:
„Ova VIII. knjiga kanonskih vizitacija obuhvaća vinkovačko, vukovarsko i iločko područje te donosi sačuvane popise za dvije župe naime Vinkovce i Ivankovo 1768. godine, a potom slijede kanonske vizitacije od 1775. do 1840. Prvo se donose popisi župe Vinkovci i Ivankovo 1768. Ovaj veći vremenski raspon, dakle i poslije 1833. godine kako je do sada bilo uobičajeno u drugim knjigama vizitacija, ovdje je uslijedio zbog toga što nakon 1819. godine nismo pronašli vizitacije sve do 1837. godine odnosno do 1840. godine pa smo te vizitacije ovih župa ovdje uvrstili.
Župa Ilok se nalazila do 1773. u Srijemskoj biskupiji te nakon njezinog sjedinjenja s Bosanskom ili đakovačkom obavio je biskup sjedinjenih biskupija već 1775. godine vizitaciju Iloka. Nakon toga je slijedila vizitacija Iloka 1777., 1778. i 1781. godine.“
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VII. – ŽUPANJSKI I VRBANJSKI DEKANAT 1782.-1833.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VII. – ŽUPANJSKI I VRBANJSKI DEKANAT 1782.-1833.
Prepisao, preveo i priredio: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2009.
Iz predgovora:
„Kanonske vizitacije Županjskog i Vrbanjskog dekanata 1782.-1833. godine su dobro koncipirane i usustavljene, detaljnije su i opširnije, a postupci nadzora župa te opisivanja stanja već uhodani. Početkom 19.st. bile su u Županjskom dekanatu sljedeće župe: Bošnjaci, Cerna (filijala Šiškovci), Drenovci (Soljani), Lipovac (Apševci, Batrovci), Račinovci (Gunja, Đurići, Strošinci, Jamena), Rajevo selo (Podgajci) i Županja (Štitar).
U Vrbanjskom dekanatu bile su početkom 19. st. župe s filijalama: Berak (Čakovci, Orolik, Negoslavci), Komletinci, Nijemci (Podgrađe, Novo Selo, Đeletovci), Otok, Privlaka, Stari Jankovci (Svinjarevci, Slakovci, Novi Jankovci) i Vrbanja.“
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VI. – SRIJEM 1775.-1833.
KANONSKE VIZITACIJE knjiga VI. – SRIJEM 1775.-1833.
Prepisao, preveo i priredio: dr. sc. Stjepan Sršan
Državni arhiv u Osijeku, 2008.
Iz predgovora:
„Nastavljamo s objavljivanjem kanonskih vizitacija Srijema od 1775. godine, tj. nakon kanonskog ujedinjenja Srijemske biskupije s Bosanskom ili Đakovačkom koje je provedeno 1773. god. Prvi biskup kanonski ujedinjenih biskupija Matej Franjo Krtica je pošao na područje Srijemske biskupije i temeljito vizitirao svoje nove župe 1775. godine. Biskup Krtica je bio vrlo revan vizitator tako da je do 1803. godine obavio čak 11 vizitacija u Srijemu.“