Godina izdanja: 2013
ISBN: ISBN: 978-953-6522-90-3
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Romi-HOLOKAUST: Sudbina Roma u doba Holokausta *2508-N1*2020
The fate of the Roma in the Holocaust
Riječ `pharrajimos` znači mrviti, komadati, uništavati
PHARRAJIMOS Sudbina roma u doba Holokausta
János Bársony, Ágnes Daróczi (prir.), Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta
Autor: Danijel Vojak
izdavač: ArTresor Zagreb: 2013.g
Povez broš-na preklop.latinica; 261. strana ,ilustrovana- fotografije i dokumenti, format 23x 15 cm; težina 470.grama
Stanje: nekorištena
Pojam Porajmos
Porajmos je termin kojim se označavaju genocid počinjen nad romskim narodom tokom Drugog svjetskog rata.
Historičar Vojak govori da taj genocid Romi zovu i Samudaripen, jer sam pojam `porajmos` ima negativno značenje u romskom jeziku (silovanje, nasilna penetracija) izbog toga ga neki odbacuju.
Pharrajimos: Sudbina Roma u doba Holokausta govori o uglavnom nepoznatoj povijesti mađarskih Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Riječ `pharrajimos` znači mrviti, komadati, uništavati i označava stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu, romski Holokaust.
Knjiga donosi kronološki pregled zbivanja tijekom Pharrajimosa u Mađarskoj i u Trećem Reichu; opći povijesni pregled o životu Roma u Europi prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata; detaljan prikaz Pharrajimosa u Mađarskoj – inicijative što ih je pokrenuo László Endre, masovna pogubljenja Roma u Várpaloti i na jezeru Grábler kod Inote, zbivanja u Zvjezdastoj tvrđavi u Komaromu, te prikaz Pharrajimosa u romskom narodnom pjesništvu.
Pregled povijesnih zbivanja obogaćen je osobnim svjedočenjima preživjelih Roma, detaljnim popisom događaja po lokacijama te nizom dodataka kojima se pokušava ojačati svijest o Pharrajimosu – romskom Holokaustu.

Xenia Detoni prevela je 2013. s mađarskoga jezika djelo priređivača Jánosa Bársony i Ágnes Daróczi Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta, koje je objavila zagrebačka izdavačka kuća ArTresor uz potporu Zaklade Otvoreno društvo. Djelo je podijeljeno je na devet većih cjelina.
Prvi dio odnosi se na pet uvodnih priloga, od kojih priređivači ovog djela započinju s „Predgovorom hrvatskog izdanja“ (str. 5-8) u kojem objašnjavaju potrebu korištenja termina „pharrajimos“ što na romskom jeziku znači „mrviti, komadati, uništavati“. No, unutar mađarske javnosti kao zasebni termin od kraja 1980-ih sve se više koristi termin „romski holokaust“. Upravo istraživanje zločina nad Romima i njihovo komemoriranje bili su poticaji priređivačima u njihovom radu.
Drugi prilog Bársony je naslovio „Rasprave i činjenice o Pharrajimosu, romskom Holokaustu“ u kojem ističe romsko stradanje kao „genocid industrijskih razmjera“ (str. 9) i sastavnim dijelom holokausta.
Od ostalih priloga treba istaknuti Bársoniyev prilog „Povijest Roma u 20. stoljeću i u doba Pharrajimosa“ u kojem je prikazao povijest Roma na europskom području od početka XX. st. do početka Drugoga svjetskog rata.
Nerijetki su slučajevi kada u kontekstu prikaza suvremenog znanstvenog istraživanja
stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ponajprije u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj (dalje NDH, op.a), moram ustvrditi kako su ova istraživanja tek na početku.
Letimičan pogled u hrvatskim bazama objavljenih znanstvenih radova ide u prilog ovom
zapažanju. Tako je stradanje Roma u NDH uzgredno i nesustavno istraživano u hrvatskoj
historiografiji poslije 1945. Svojevrsni „pionirski“ rad može se pripisati povjesničarki
Narcisi Lengel–Krizman, koja je od 1980-ih započela istraživati ovu tematiku, a 2003.
objavila je djelo Genocid nad Romima – Jasenovac 1942., u izdanju Javne ustanove Spomen–područja Jasenovac. U tom djelu, kolegica Lengel–Krizman primjećuje izostanak
sustavnih znanstvenih studija o stradanju Roma, koristeći termine poput „perifernost
istraživanja“, „zaboravljanje“ i „izmicanje svjetskoj pažnji“.........
Djelo Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta koje su priredili János Bársony i
Ágnes Daróczi može se smatrati vrijednim pokušajem sintetskog istraživanja, promišljanja
i razumijevanja stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Mađarskoj. Ono što
je uočljivo na temelju analize ovog djela jest da je problematika romskog holokausta u
Mađarskoj do unazad dvadesetak godina bila zanemarivana, potiskivana i prešućivana.
Komparativnim pogledom na hrvatsku historiografiju vidljivo je znatno zaostajanje za
mađarskom, i sve više drugim europskim historiografijama u istraživanju ove problematike. Tek sustavnim istraživanjem stradanja Roma u NDH, imajući na umu ponuđeni
mađarski model istraživanja dan u ovom djelu, može se napraviti prvi (ozbiljniji) korak
u razumijevanju i osvješćivanju ovog stradanja široj hrvatskoj javnosti.
Danijel Vojak
S obzirom da nema tačnih podataka koliko je zaista Roma živjelo u Evropi uoči rata, ali i koliko su nacisti i fašisti pobili pripadnika ovog naroda, prava se istina nikada neće saznati. Popisi ili nisu provedeni (kao u slučaju Kraljevine Jugoslavije, gdje je popis rat spriječio) ili su bili neprecizni jer su Romi, zbog svega što su stoljećima proživljavali, krili svoj pravi identitet.
Broj vagona
Prilikom deportacije Roma su vođeni spiskovi njihovih imena, ali ulaskom u Jasenovac, oni su gubili vlastiti identitet, kaže Vojak. Vođeni su bili po željezničkom vagonu u kojem su stigli, žene i djeca su prvi odvajani, ali i prvi pogubljivani. Muškarce su odvodili na teške fizičke radove, čak i u Njemačku. To je i jedan od razloga što je teško utvrditi koliko su Roma ubili nacisti i njihovi saveznici.
Historičar Vojak govori da konzervativne procjene govore da je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno gotovo 150.000 Roma, dok neki tvrde da je taj broj blizu 1,5 miliona pripadnika ovog naroda. Sam Vojak, ali i većina stručnjaka, smatra da je stvarni broj oko pola miliona žrtava, što je između 25 i 50 posto ukupnog broja Roma koji su živjeli uoči rata.
Važno je naglasiti da se brojem ne manipulira jer se njegov tačan iznos nikada neće utvrditi. `Ali ono što je sigurno jeste da je romska populacija itekako stradala i da je nad njom počinjen genocid`, dodaje.
U regiji, Romi su se posebno našli na udaru na području ustaške Nezavisne države Hrvatske, gdje je, kako kaže, ubijeno između 15.000 i 30.000 pripadnika tog naroda, a samo je u Jasenovcu ubijeno, prema trenutno dostupnim podacima iz Spomen – područja Jasenovac, više od 16.000 Roma. Ni danas nema preciznih podataka koliko je Roma uoči Drugog svjetskog rata živjelo na području koje je obuhvatala NDH. Popis proveden nedugo nakon rata,1948. godine, pokazao je da je u postratnoj Hrvatskoj živjelo samo 405 Roma!
Obim zločina provedenog nad Romima u NDH se može shvatiti kada se uzme u obzir da je u Hrvatskoj broj ove populacije dosegao predratni broj tek na popisu 2011. godine, odnosno gotovo šest decenija od njihovog masovnog istrebljenja.
Kada je Jugoslavija u pitanju, stradanje Roma se našlo u drugom problemu. Kako kaže historičar Vojak, bilo je zabranjeno izdvajati bilo koje žrtve i nije bilo dozvoljeno zasebno komemoriranje Srba, Jevreja, antifašista Hrvatske, Roma… već su oni svi zajednički bili vođeni kao žrtve fašističkog terora.