Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1950
Jezik: Engleski
Autor: Strani
ROOSEVELT AND THE RUSSIANS: The Yalta Conference
by Jr. Edward R.; Edited By Walter Johnson Stettinius (Author)
Publisher: Jonathan Cape, London; Review Edition edition (1950)
veoma dobro stanje kao na slikama
Konferencija u Jalti održana je 4. 2. 1945. godine na Krimu i na njoj su se sastali najviši predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije.
U razdoblju od 4. do 12. 2. 1945. godine, na Jalti su se sastali Roosevelt, Staljin i Churchill, te drugi vojni i civilni stručnjaci, kako bi raspravili i donijeli odluke o izgledu poslijeratnoga svijeta.
Konferenciji u Jalti je prethodila Teheranska konferencija sa istim sudionicima iz 1943. godine; završetak II. svjetskog rata je označila Potsdamska konferencija održana u srpnju 1945. - gdje je umjesto preminulog američkog predsjednika Roosevelta sudjelovao novi predsjednik Harry Truman, a umjesto Churchilla novi britanski premijer Clement Attlee.
Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum u nekoliko glavnih točaka:
da se nakon savezničke pobjede Njemačka podijeli u okupacijske zone kojima će upravljati po jedna od četiriju savezničkih država: Velika Britanija, SAD, Sovjetski savez i Francuska. Osnovana je službena `Komisija za podjelu Njemačke`, kojom se namjeravalo Njemačku podijeliti na do šest država,
da se nakon rata provede vojna, ekonomska i politička demobilizacija i denacifikacija Njemačke i da se osigura plaćanje reparacija - koje se mogu naplaćivati također pljenidbom privatne imovine Nijemaca i prisilnim radom,
da se u zemljama oslobođenima od njemačke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak Bugarske, Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez već bio instalirao satelitske vlade. U pogledu Francuske, priznata je vlada Slobodne Francuske,
da SSSR-u pripadne oko 40% predratnog teritorija Poljske, kojega je SSSR 1939. godine okupirao u Njemačko - sovjetskoj agresiji na tu zemlju izvršenoj sukladno Pakt Ribbentrop-Molotov. Gubitak teritorija Poljskoj će biti kompenziran dijelom teritorija Njemačke, nastanjenim u najvećem dijelu Nijemcima. Odluke SSSR-a o aneksiji teritorija Estonije, Letonije, Litve i Moldavije nisu dovođene u pitanje,
da se građane Jugoslavije i Sovjetskog saveza preda vlastima tih zemalja, neovisno o njihovom pristanku,
da će se nakon završetka rata osnovati Ujedinjeni narodi,
da će Sovjetski savez otpočeti ratne aktivnosti protiv Japana u roku od 90 dana nakon što bude poražena Njemačka,
da će saveznici surađivati u progonu nacističkih ratnih zločinaca,
da saveznici sporazumno rade i nastupaju u oslobođenim zemljama.
Ovim sporazumom dogovorene su i podjele sfera poslijeratnog političkog utjecaja, koje su u principu pratile doseg zone koje je u Europi osvojila Crvena armija - koja je u tom trenutku u kontinentalnoj Europi imala trostruko više vojske nego SAD i Velika Britanija zajedno.
ruzvelt i rusi rusija istorija rusije istorija sad hladni rat drugi svetski rat sjedinjene američke