Cena: |
120 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Drugi tursko srpski rat za oslobođenje srpskog naroda u Turskoj 1877-1878.*sv-28.-SANU*2019
otisak publikacije SANU knjiga XCVII.knjiga 28.
Vladimir Stojančević
mek povez,1-8,str,155-157.str.ćirilica,format: 24 cm
očuvana-nema ispisivanja
Drugi tursko srpski rat za oslobođenje srpskog naroda u Turskoj 1877-1878.
Značaj Drugog tursko srpski rata 1877-1878.za dalji istorijski razvoj Srbije
Drugi srpsko-turski rat 1877-1878, je rat Kneževine Srbije protiv Osmanlijske Turske u cilju oslobađanja južnih krajeva i osiguranja pune nezavisnosti Srbije. Rat je trajao od 13. decembra 1877. do 5. februara 1878. godine.
Prilike u Srbiji uoči rata
Posle neuspeha u Prvom srpsko-turskom ratu, u Srbiji je vladalo veliko nezadovoljstvo zbog osiromašenja stanovništva, a koje je bilo pojačano nerodnom godinom, nametima radi pokrivanja državnih troškova i gušenjem političkih sloboda. Ipak, sa simpatijama je gledano na početak rusko-turskog rata u proleće 1877. godine i oprezno je počelo povezivanje sa Rusijom koja je savetovala uzdržanost. Kada su Rusi kod Plevne u Bugarskoj zaustavljeni od Turaka, Rusija je tražila ulazak Srbije u rat, ali je Srbija bila potpuna nespremna za to. Rusija je pružila znatnu finansijsku pomoć Srbiji, pa je ova krajem septembra na svoje jugoistočne granice isturila 25-30 hiljada vojnika, a vojska je ojačana u naoružanju i opremi.
Ciljevi rata, planovi i pripreme
Cilj ovog rata bio je isti kao i Prvog srpsko-turskog rata: oslobođenje srpskog naroda ispod turske vlasti i teritorijalno proširenje prema Jugu. Ratni plan srpske vojske zasnivao se na činjenici da Srbija, na zahtev velikih sila, ne može imati pretenzije prema Bosni, kao i zahtevu Rusije da se pomogne njihovoj vojsci u nadiranju ka jugu Bugarske.
Na Berlinskom kongresu (12. juna 1878.) Srbiji dodele pirotski i vranjski okrug, kao i Mali Zvornik. Srbija je konačno postala nezavisna država.