Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1955
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Кнежина и постанак српске буржоаске државе / Ружица Гузина
Београд : Култура, 1955 (Београд : Култура)
269 стр. ; 21 cm
Напомене и библиографске референце уз текст
Библиографија: стр. 259-267.
Предметне одреднице Prvi srpski ustanak 1804-1813
Srbija - Državno uređenje
stanje kao na slikama
nema podvlačenja, na nekim mestima su se pojavile žute tačkice od starosti
srpska buržoaska država
tags:
istorija srba, srbije, srpskog naroda, država...
U razdoblju osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini, Knežina je bila mjesto u vilajetu Pavle, a u nahiji Olovo. Krajem 16. vijeka našla se u novom kadiluku Birač (Vlasenica) u čijem se sastavu našla i Knežina sa okolinom. Postoji tvrdnja da je sjedište Biračkog kadiluka bilo najprije u Knežini.
Vrhunac napretka
U dokumentu iz 1563 godine Knežina se označava kasabom. Taj status je dobila na osnovu određenog unutrašnjeg sadržaja naselja i na osnovu formalno-pravnog akta koji je davao sultan. U tu svrhu morali su da budu izgrađeni, u prvom redu, džamija i kolika-tolika čaršija zanatlija, zatim mekteb, pijaca stoke i poljoprivrednih proizvoda, te han, odnosno karavan-saraj.
Iz izvještaja Rimskoj stolici bosanskog biskupa Maravića iz 1655. godine, vidi se da je mjesto bilo sa oko 300 kuća i 1500 stanovnika, četiri džamije, jedan ili dva mekteba, hamam i sudnica gdje je sjedio kadija, zatim turbe i han.
Propast Knežine
Postoji više mogućih, a historijski nepotvrđenih razloga propasti Knežine:
Poslije bečkog rata 1683, prema malo poznatim podacima, u pohodu austrijske vojske pod vodstvom Eugena Savojskog, od pljačke i požara stradala su gotovo sva gradska naselja u Bosni i Hercegovini, pa je tada vjerovatno stradala i Knežina.
Postoji još jedna verzija uništenja Knežine, a to je da su Knežinu popalili crnogorski hajduci.
Treća verzija kaže da je Knežina stradala u požaru oko 1765. godine.
Četvrta verzija kaže da je stanovništvo Knežine desetkovano kugom sredinom 18. vijeka.