ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1930
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

BOSANSKI OMLADINCI I SARAJEVSKI ATENTAT - BOŽO ČEROVIĆ/K429/
BOSNIA`S YOUTH AND SARAJEVO ATTENTION on Crown Prince Franz Ferdinand in Sarajevo 1914.g
IZDAVAČ: TRGOVAČKA ŠTAMPARIJA
GODINA: 1930
BROJ STRANA: 271.jezik srpsko-hrvatski
POVEZ: BROŠIRAN
FORMAT: 20X14 cm
OČUVANOST: VEOMA DOBRA, STRANICE NISU SEČENE /nekoršteno
-stanje kao na slIkama
..............
Nakon ljetnih vojnih manevara kod Tarčina, jugozapadno od Sarajeva, 26. i 27. juna 1914. godine, u kojima su sudjelovale trupe 15. sarajevskog i 16. dubrovačkog korpusa pod zapovjedništvom vojnog guvernera u Bosni i Hercegovini Franza Potioreka, austro-ugarski prijestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand je 28. juna, na pravoslavni Vidovdan, stigao u službeni posjet u Sarajevo. Prethodne večeri prijestolonasljednik je sa suprugom Sophiom proveo čitav sat u Ilidži u večernjoj šetnji usprkos kišnom i maglovitom danu, gdje su se u šumi duž njihove staze igrala mladunčad medvjeda, puštena posebno za tu priliku. Sutradan je posebni dvorski vlak s nadvojvodom i njegovom suprugom Sophie von Hohenberg sa 17 minuta zakašnjenja napustio Banju Ilidžu i stigao u 10,07 sati u Filipovićvojarnu gdje ih je već čekala auto kolona za planiranu vožnju gradom. Dan je bio sunčan, u suprotnosti s groznim vremenskim uvjetima koji su ih dočekali na Ilidži.
Pored zvaničnika njegov posjet su nestrpljivo iščekivali i atentatori Mlade Bosne. Prvi automobil konvoja činila je policija, u drugom su sjedili sarajevski gradonačelnik Fehim efendija Čurčić i povjerenik vlade i načelnik policije dr. Edmund Gerde, u trećem automobilu s bečkom tablicom A III-118 sjedio je nadvojvoda Franjo Ferdinand sa suprugom, zemaljski vladar – inspektor vojske Oskar Potiorek, dvorsko-komorni šef Gustav Schneiberg i vlasnik automobila ađutant grof Franz Harrach, kao i vozač Leopold Loyka. U nastavku su slijedila još četiri vozila u kojima je bila smještena pratnja nadvojvode. Krov automobila gdje je sjedio nadvojvoda bio je spušten kako bi okupljeni ljudi imali što bolji pogled na ugledne goste. Zbog nedovoljnog i slabog osiguranja atentat je neočekivano uspio. Prvi metak mladobosanca Gavrila Principa probio je aluminijsku karoseriju automobila i od konjske dlake podlogu sjedala. Drugi smrtonosni hitac pogodio je nadvojvodu Ferdinanda u vrat te je on klonuo na zadnjem sjedištu u otvorenom automobilu. Namjeravajući pucati i u Potioreka, Princip pogađa i prijestolonasljednikovu suprugu.Vozač je reagirao brzo. Ne okrećući, vozio je unazad preko mosta na drugu stranu obale. Pod vodstvom Potioreka automobilska kolona je stigla do Konaka (sjedišta vlade). Za liječničku pomoć bilo je prekasno, vojvotkinja je već preminula, a nadvojvoda nije više bio pri svijesti. Ubrzo je i on umro
Vijest oskandaloznom atentatu ubrzo se proširila po cijeloj Europi i svijetu. Sam čin atentata u Sarajevu 28. juna 1914., u kojemu su ubijeni austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i njegova supruga grofica Sophie von Hohenberg (rođena von Chotek), a koji su izveli pripadnici omladinske terorističke organizacije Mlada Bosna, i danas je poslije više od 90 godina predmet sporenja i politizacije među sukobljenim historiografijama na bivšem jugoslavenskom prostoru. Taj pucanj je odjeknuo širom svijeta kao početak dvadesetog stoljeća, kao početak „doba ekstrema.“
Prema američkom povjesničaru Robertu J. Doniu: „U evropskoj historiji nema kontroverznijeg događaja od atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda 28. juna 1914. godine u Sarajevu. Kako navodi bošnjački povjesničar Husnija Kamberović, pitanje sarajevskog
atentata nikada se nije u jugoslavenskoj historiografiji postavljalo samo kao historiografsko pitanje, nego se uvijek promatralo u kontekstu širih aktualnih političkih kretanja, kako nekad, tako i sada