Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2025
ISBN: 978-86-7095-354-3
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Autor - osoba Olah, Kristijan, 1984- = Olah, Kristijan, 1984-
Naslov Svetlost iz pepela : Holokaust i književnost / Kristijan Olah
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 2025
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Institut za književnost i umetnost, 2025 (Beograd : Birograf comp)
Fizički opis 541 str. ; 24 cm
Zbirka Posebna izdanja ; ǂknj. ǂ57 / [Institut za književnost i umetnost, Beograd]
(broš.)
Napomene Tiraž 150
Na presavijenom delu kor. lista beleška o autoru
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 499-522
Registar.
Predmetne odrednice Holokaust -- U literaturi
Čuvena je konstatacija filozofa Teodora Adorna da je poeziju nemoguće pisati nakon Aušvica, kao što je poznat i stav psihologa Viktora Frankla, bivšeg logoraša, da se čoveku u logoru može oduzeti sve, pa i sam život, ali ne i njegovo poimanje okolnosti u kojima se našao – naime, njegovo shvatanje smisla onoga što mu se u najgorem od svih mogućih svetova može desiti. Između te dve refleksije o ljudskom odnosu prema užasima Dahuaua, Sobibora, Treblinke i ostalih strašnih imena epohe, smestila se i književnost o Holokaustu – između krajnosti naznačenih reprezentativnim odgovorima na pitanje koje pred čovečanstvom još uvek stoji otvoreno poput ambisa. To je tema kojom se bavi studija Svetlost iz pepela: Holokaust i književnost Kristijana Olaha. (dr Vladan Bajčeta)
No ovo nije samo knjiga o književnim svedočanstvima Holokausta i njihovim značenjima. Olah nam pruža do sada najpotpuniji uvid u sve što su humanističke discipline rekle o samom Holokaustu, kao svojevrsnom platnu na koje se projektuju književna dela na koja se oslanja. [...] Izuzetnost ove knjige neće ostati neprimećena ni u srpskoj nauci o književnosti, ni u filozofiji, a naročito ne u bogoslovlju. Olahovi uvidi nisu samo povratak pitanju smisla života nakon Holokausta – oni ukazuju na ono što je danas možda najteže: ponovnu integraciju, ucelovljenje srpske kulture, navikle na prekide, nerazumevanje i šumove između samodovoljnih književnosti, filozofije i teologije. (prof. dr Darko Đogo)
MG62